Noćas je održana četvrta najdulja Noć hrvatskog filma i novih medija diljem Hrvatske i inozemstva, i to u šest gradova i četiri države, što je bila jedinstvena prilika da gledatelji uživaju u besplatnom maratonu više od stotinu najboljih domaćih filmova svih žanrova, od onih iz daleke prošlosti pa sve do današnjih, i gledaju ih u kinodvoranama na velikom platnu, uz posebnu atmosferu koja od početaka prati ovo bogato filmsko događanje. Najdulja Noć hrvatskog filma trajala je od 18 sati pa sve do dugo u noć, a zabilježen je rekordan broj posjetitelja, posebno mlađih generacija kojima se i predaje vrijedna domaća filmska baština.
Svečano otvorenje Noći hrvatskog filma i novih medija održano je u prepunom zagrebačkom Kinu Europa, a vodila ga je šarmantna Mila Elegović. Publici se kratkim pozdravom obratila umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić, dok je u ime Ministarstva kulture RH i ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek 'svečanu vrpcu' prerezao ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) Daniel Rafaelić, naglasivši značaj i utjecaj događanja poput ovih koji njeguju i žive hrvatsko filmsko stvaralaštvo te tako potiču građane da se vrate domaćem filmu.
Program je otvorio koncert Melodije velikog ekrana u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić koja je uz Fabijana Komljenovića i autorica aranžmana skladbi. Uz već antologijske kadrove iz hrvatskih filmova poput poput Vlaka u snijegu, Baltazara, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele i drugih, publika je uz zbor pjevušila dobro poznate melodije, a najveće oduševljenje izazvao je nastup Zagrebačkih dječaka, posebno pjesmice Kad se male ruke slože i glazbenog lajtmotiva iz Baltazara.
Uslijedio je blok 'retro' filmova za koje je prava rijetkost da se mogu pogledati u kinu, između ostalog jedini hrvatski film nagrađen Oscarom Surogat, zatim Šije i Pravda, dok je najviše pažnje privukao ekskluzivno premijerno prikazan film Pjesma Jadrana, sniman u Splitu daleke 1937. i pronađen nedavno u Berlinskom arhivu, a smatra se pretečom hrvatskih sapunica. U 23 sata prikazan je blok dokumentarnih filmova posvećenih umjetnosti i umjetnicima koji su svojim likom i djelom ostavili neizbrisiv trag, među kojima je spontani pljesak izazvao filmski hommage nedavno preminuloj legendi narodne glazbe Teti Lizi u režiji Branka Ištvančića.
Publike ni u 'noćnoj šihti' nije manjkalo, a pogledala je sa zanimanjem trolist recentnih animiranih filmova za odrasle (Proces, Slatki snovi i Crvenkapica Redux) talentiranih mladih filmaša koji plijene inovativnim filmskim jezikom, kao i 'filmski šećer' na kraju, program novih medija, između ostalog Jazz trilogy Željka Radivoja o pionirima art filma i K-18 Zlatka Kopljara.
Dok su se filmofili u dvorani okušavali u filmskom kvizu u organizacije KOZA-e (Kviza općeg znanja) i borili za vrijedne nagrade, u foajeu kina trajalo je ugodno druženje, uz razgledavanje izložbe starih filmskih plakata i nezaobilaznih selfieja s popularnom maskotom Noći hrvatskog filma i novih medija, uvijek veselim Baltazarom.
hrvatskog filma i novih medija ni ovaj put nisu propustili brojni uzvanici iz javnog i društvenog te političkog i kulturnog svijeta, poput Ivice Lovrića, Ive Josipovića, Daniela Rafaelića, Ivana Zebe, Nikše Kušelja i Mare Bratoš, Sanje Pilić, Duška Šibla, Đorđe Kukuljice, Armina Omerovića, Natalije Đorđević, Antonija Picukarića, Silvija Petranovića, Alfija Kabilja, Ozrena Opačića, Ante Krstulovića, Erne Rudnički, Jure Gašparca, Rosie Kugli, Mladena Burnaća i mnogih drugih...
