Mlada žena koja je u knjizi “Sloboština Barbie” (V.B.Z., 2008.) opisala “posljednje djetinjstvo u Jugoslaviji, a prvo u Hrvatskoj”, kako je to zapisao Miljenko Jergović, u temelje se hrvatske kulture samo tri godine poslije upisala na posve drugačiji način! To je Maša Kolanović, znanstvena novakinja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čija podebela knjiga “Udarnik! Buntovnik? Potrošač...” (Ljevak, 2011.) dolazi pred čitatelja kao intrigantno “štivo” o pop-kulturi i hrvatskom romanu od socijalizma do tranzicije koja još traje.
Savršeno poznavanje (književne) prošlosti kojoj nije ni bila suvremenikom, Maša Kolanović pretapa u doktorsku studiju pisanu duhom vlastite mladosti. Ona je dijete ovog doba i njezin je vokabular na suvremen način znanstven, odnosno atraktivan s pokrićem kad poglavljima daje naslove poput “Smrt fašizmu, kultura narodu”; “Razbojnička bugi-vugi civilizacija”; “Ljubi se istok i Zapad”; “Frajeri umjesto boraca” itd... Ako je u vama i trun znatiželje što smo prošli i što prolazimo, nećete zaobići “Udarnika”!
Prva je to knjiga koja se, upozorava autorica, bavi pop-kulturom s povijesnog aspekta nakon dviju knjiga povjesničara mlađe generacije Igora Dude pa naslova Reane Senjković “Izgubljeno u prijenosu” i zbornika “Devijacije i promašaji” Ines Price i Lade Čale Feldman. Prepletanje intelektualnog i popularnog u fokusu je autoričina istraživanja. Poslije 1948. kad Zapad više nije negativan lik, pop-kultura ulazi u svakodnevicu, kaže autorica, nižući zbunjenosti i zabune koje su se rojile oko pitanja masovne kulture, trivijalne književnosti, proze u trapericama i svim ključnim točkama života koji je našao svoje mjesto u mladom hrvatskom romanu.
Nitko nije zaobiđen u tom vremeplovnom prepoznavanju na koji se način akademsko i masovno smjenjuju na tronu ideologije, kako u tome sudjeluju Ervin Šinko, Miroslav Krleža, Aleksandar Flaker, Igor Mandić, Veselko Tenžera, Donat, Alojz Majetić, Zvonimir Majdak, Branislav Glumac, Goran Tribuson i cijela njegova generacija kolega po peru. Sve do Borivoja Radakovića, Roberta Perišića i mlađih.
Prvi roman građen na zapadnjačkim vrijednostima je Majetićev “Čangi” i s njim, kaže Maša Kolanović, počinje aktivan dijalog sa zapadnom pop-kulturom. “Čangi”, poznato je, dolazi pod udar ideologije. S Majdakom 70-ih počinje razdoblje olabavljivanja klime, a pop-kultura umjesto ekscesa postaje moda. To traje sve do Tribusona, odnosno do Radakovićeva “Sjaja epohe”, prijelomne proze koju Maša Kolanović naziva “kopčom prema tranziciji”. Knjiga povjesničara Vedrana Mikca nosi naslov “Od novog vala do nove države” i upravo bi se njime mogao definirati Radakovićev roman, ističe autorica, čija knjiga, dakako, detektira naše doba kao dominaciju potrošačke i pop-kulture.
