U veljači 2021. započeli su građevinski radovi uređenja prostora budućeg Hrvatskog športskog muzeja. Zgrada u Ilici 13 zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara, a Muzej je smješten u prizemlju i podrumu zgrade.
Radovi su u tijeku na svim područjima, to je "parallel slalom" na više staza. Kustosi su pripremili fotografije, odličja, rekvizite i opremu za izlaganje, u suradnji s povjesničarima sporta i drugim stručnjacima sastavili tekstove koji će biti u vitrinama i multimediji, dizajnerica to povezuje u smislene i logične cjeline, govori nam ravnateljica Muzeja, olimpijska sportašica Danira Bilić, i kaže kako će, ako ne bude više iznenađenja, otvorenje Muzeja biti u prosincu. Radi se o prvome stalnom postavu Hrvatskoga športskog muzeja, napominje, na oko 500 kvadrata, koji će biti otvoren za javnost.
– Pri uređenju postava i odabiru predmeta koji će biti u nj uvršteni vodili smo se kriterijima Muzeološke koncepcije Hrvatskog športskog muzeja koju je odobrilo Hrvatsko muzejsko vijeće. Postav se nalazi na dvije etaže koje i kronološki prate povijesni razvoj hrvatskog sporta. U podrumu je cjelina Utemeljenje i u njoj su edukativni sadržaji usmjereni na povijesni razvoj tjelesnog vježbanja i sporta od začetaka u vrijeme Habsburške Monarhije, rada Franje Bučara i Hrvatskog sokola osnovanog prije točno 150 godina, razvoja sportova do danas. Idući gore prema prizemlju dolazimo do cjeline Uspjesi, koja prikazuje priču o uspjesima hrvatskih sportaša i sportašica otkad je neovisne države, od 1991. godine. Ovdje se ističu najvažniji rezultati, od primjerice srebra košarkaša s OI u Barceloni 1992. do srebra nogometaša s SP-a u Rusiji 2018. Ovaj bismo dio najbliže mogli povezati s Kućama slavnih koje za određene sportove postoje u Americi, s tom razlikom da u našem postavu u prvi plan ne ističemo pojedince, već uspjehe – pojasnila je Danira Bilić.
Karakteristika stalnog postava je i u tome što je modularan, u smislu da su svi aspekti lako izmjenjivi, što daje slobodu da s vremenom, ovisno o prispijeću predmeta ili ostvarenjem velikih sportskih uspjeha, cjeline, teme i predmete mogu "osvježiti" bez velikih intervencija u prostoru.
– Drugim riječima, postav prilagođavamo karakteru sporta, jer je sport živi organizam koji u realnom vremenu donosi mjerljive rezultate i piše povijest. Posve je sigurno da će mjesto u stalnom postavu naći i uspjesi naših sportaša na ovogodišnjim Olimpijskim igrama, nadamo se da će ih biti što više. Naš će muzej biti i interaktivan i multimedijalan. Naime, predodžba sporta i velikih sportskih događaja u velikoj je mjeri, uz same predmete, stvorena i preko slike i tona, tj. fotografija i videa s utakmica. Taj multimedijski aspekt bit će prisutan u muzeju kako bi kod posjetitelja stvorio ili obnovio emocionalnu povezanost s tim događajima, dok će interaktivni elementi poticati sudjelovanje publike. Recimo, bit će aplikacija putem koje će se moći usporediti vlastita visina i težina s podacima sportaša kad su postizali svoje najveće uspjehe ili će se putem VR naočala uživjeti u atmosferu na sportskom borilištu. Imat ćemo i aplikaciju s kvizom znanja o hrvatskom sportu i olimpizmu – veli ravnateljica Bilić.
Izazov im je, kaže, to što tek trebaju steći publiku, a u fokusu su im djeca i mladi, ljubitelji sporta cijele Hrvatske, ali i turisti koji vole sport. Ponudit će im stoga povijest i sadašnjost hrvatskog sporta kao kulturnu baštinu, koja je trajnija od trenutačne zabave i proslava na trgovima.
– Hoćete li vidjeti rukavice i ogrtač s kojima je Mate Parlov obarao protivnike u boksačkom ringu? Želite li vidjeti haljinicu u kojoj je Sanda Dubravčić izvodila piruete ili trenirku u kojoj je zapalila olimpijski plamen 1984.? Otkrivamo i pokal iz 1900. za pobjednika hrvatskih pretkvalifikacija u maratonu za OI u Parizu, kao jedan od prvih spomena olimpizma u nas. Možete pogledati osobne predmete dr. Franje Bučara i druge zanimljive predmete koji će evocirati brojne uspomene. Nadalje, i prije samog ulaska u prostor izložbenog postava mnoge zanimljive informacije dočekat će posjetitelje već na garderobnim ormarićima u stilu – 'jeste li znali?'. U Muzeju će, uz osnovne informacije o povijesnom razvoju pojedinog sporta, iz predstavljenih tekstova saznati i kakav je bio društveni i povijesni kontekst koji je omogućio, npr. pokretanje nogometa u nas ili zašto su sokolska društva bila i alati za buđenje nacionalne svijesti. Uz postavljeni kozlić, švedske ljestve i druge predmete doznat ćete i otkad u našem školstvu postoji nastava tjelovježbe. Bit će i susreta sa živućim sportašima koji će prenositi svoja iskustva i anegdote iz sportskih karijera, tematskih izložbi, pedagoških radionica... – najavljuje ravnateljica, košarkašica koja je i sama sudjelovala u pisanju povijesti našeg sporta, pa dodaje:
– Ja sam donirala Muzeju svoju cjelokupnu građu, barem onu koju sam sačuvala, još 2009. kada je ravnatelj ustanove bio Zdenko Jajčević. Shvatila sam da je muzej zapravo najbolje mjesto ako želim da ostane sjećanje i na moje sportske trenutke. U tom smislu, u postavu će biti izložen poneki predmet, na primjer olimpijska medalja, a u tekstovima u multimediji bit će i tekst o razvoju košarke.
Kad smo kod značenja sporta za nas u Hrvatskoj, ističe se da je sport kao "meka" moć države koja pozitivno utječe na promociju zemlje i povećava joj globalnu vidljivost.
– Prema mojem mišljenju, Hrvatska se može promovirati kao zemlja u kojoj stasaju vrhunski sportaši, a moguće je u tom smislu uspostaviti i simbiotski odnos između područja kulture i sporta. Primjerice, u Nacionalnom programu sporta Republike Hrvatske upravo je nacionalnom sportskom muzeju namijenjena uloga njegovati veze između sportskih organizacija, sportskih događanja i kulturnih institucija. Naime, sportovi su često duboko isprepleteni s kulturom i baštinom regije i države te mogu pružiti posjetiteljima bogat kulturni i baštinski kontekst. Također, uspjesi hrvatskih sportaša i sportašica otvaraju mogućnost Hrvatskom športskom muzeju iskorištavanja nostalgije i emocionalne privrženosti kao snažnih pokretača sportskog turizma – zaključuje Bilić.
