Svatko tko je čuo Bergensku filharmoniju sa šefom-dirigentom Edwardom Gardnerom na festivalu u Edinburghu skočit će na njihov najnoviji CD koji donosi žestok i lucidan prikaz Bartókova posljednjeg remek-djela, Koncerta za orkestar.
Ovim je riječima kritičarka Guardiana lani popratila ocjenu od pet zvjezdica za CD najstarijeg i najslavnijeg norveškog orkestra i njihova engleskog dirigenta.
Takva ocjena ne bi bila nikakvo čudo da se radi o snimci glazbe Edwarda Griega, koji je od 1880. do 1882. bio šef-dirigent orkestra u svom rodnom gradu i čije ime nosi i koncertna dvorana i muzička akademija u Bergenu. Takav bi hvalospjev bio očekivan i za snimku neke simfonije Jeana Sibeliusa, koji je također nastupao s ovim orkestrom.
Upoznavanje uz Brahmsa
Ali, kada Norvežani pod ravnanjem Engleza tako majstorski svladaju Bartókove složene ritmičke šifre i strastvene mađarske folklorne motive, onda je jasno da je riječ o orkestru i dirigentu najviše umjetničke kvalitete. A upoznali su se uz Brahmsa.
– Prvi nastup s Bergenskom filharmonijom imao sam u veljači 2009. Nisam tada mnogo znao o Bergenu i sjećam se da je dan kada sam doletio bio neobično bistar i sjajan, tako da sam mogao vidjeti divan krajolik i sve one otočiće razbacane uokolo. Zatim dolazak u dvoranu i prvi susret s orkestrom. Prva Brahmsova simfonija sjajno se slagala s njihovim zvukom, a osobito s ljepotom zvuka njihovih gudača. Bio je to čudesan početak naše veze – sjeća se maestro Gardner upoznavanja ansambla s kojim 15. travnja nastupa u ciklusu Lisinski subotom – koncert će se iznimno održati u nedjelju.
– Nevjerojatno sam sretan u Bergenu gdje smo se ukrcali na veliko zajedničko putovanje nastupa i turneja. Nedavno smo bili u Edinburghu, a ovog ćemo ljeta nastupati u Londonu, Amsterdamu, Hamburgu i Varšavi. Usto, već smo snimili praktički sva orkestralna djela Leoša Janačeka, a upravo se bacamo na ciklus Brahmsa. Divno je biti ovdje – pršti od zadovoljstva maestro Gardner.
Bergen je, po Gardnerovu mišljenju, središte norveške škole sviranja te osobito lijepo odnjegovana zvuka gudača. Uostalom, orkestar koji stanovnici Bergena od milja najčešće zovu samo Harmonien, utemeljen je još 1765. godine, a zajedničko školovanje mnogih članova orkestra iste generacije doprinosi zajedničkom osjećaju za zvuk.
– U ovaj sam se orkestar zaljubio najviše zbog njihova zvuka – kaže Gardner.
Ako tako dobro razumiju i sviraju Bartóka, nema sumnje da imaju ključ i za romantične Ruse Čajkovskog i Rahmanjinova, s čijim će se skladbama predstaviti u nedjelju 15. travnja u Lisinskom. Ipak, središnja točka večeri bit će remek-djelo iz Skandinavije, Koncert za violinu i orkestar Jeana Sibeliusa.
– To je glazbeni jezik koji se najbolje razumije na hladnoći i u tami. Ono što je Grieg za Norvežane, a Elgar za Britance, to je Sibelius i za jedne i za druge. To je nešto posebno između nas sjevernjaka – kaže maestro Gardner ističući snažno poistovjećivanje bergenskih filharmoničara sa Sibeliusovom glazbom.
Zagrepčani su na glasu
A u Zagreb s njima dolazi i slavna violinistica Viktoria Mullova.
– Ona je sjajna u svemu, ali čini se da je Sibeliusov koncert od posebne važnosti za sve što ona radi. Skladba je svima poznata, ali jedinstven je način na koji Mullova drugi stavak pretvara u divnu pjevajuću liniju nalik narodnoj pjesmi koja eksplodira od emocija – kaže maestro Gardner.
Za kraj dodaje da se jako veseli koncertu u Zagrebu jer su mu glazbenici pričali kako su uživali u svim dosadašnjim nastupima u velikoj dvorani Lisinskog. A zagrebačka publika da je svaki susret s njima bio veselje i praznik glazbe.
