Nakon 32 dana i čak 51 izvedbe u ambijentalnim prostorima, u subotu navečer na Sustipanu zatvoreno je 67. Splitsko ljeto. Ostat će zapamćeno po tome što nije bilo, kako to sada mnogi vole reći, hibridno, nego onakvo kakvo svi zaslužujemo – uživo. A unatoč koroni nijedan program nije otkazan, i to uz maksimalno poštivanje epidemioloških mjera.
Uoči otvaranja, prvi put u povijesti održana je uvertira u Splitsko ljeto, koje se inače odvijalo pod motom “Nema lita do Splita”. Gledatelji u Meštrovićevu Kaštilcu s oduševljenjem su pratili dvije studentske izvedbe “Judite” Marka Marulića koju je režirala i dramaturški obradila Bruna Bebić. Poznata glumica i profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu dobila je nepodijeljene pohvale za dinamičnu i modernu režiju, a studenti za nadasve upečatljive kreacije, znatno drukčije od onih koje viđamo.
Sadržajno, ovogodišnje Splitsko ljeto bilo je gotovo prebukirano događanjima. Premijerni naslovi, reprizne izvedbe opera i drama, gostovanja, koncerti, glazbeno-poetske večeri, četiri izložbe, predstavljanja knjiga pa čak i svečana akademija u povodu 50. obljetnice djelovanja Društva kulturne baštine.
U analima će ostati zapisano da je održano pet premijernih izvedbi: jedna operna, dvije baletne, jedna dramska i sakralni pop-koncert –- “Misa Mediterana” Tončija Huljića. Posebno je važno što je 67. Splitsko ljeto okupilo sve hrvatske nacionalne kazališne kuće. Time je intendant HNK Split i ravnatelj Festivala Srećko Šestan prvi uspio realizirati nedavno potpisani sporazum o suradnji hrvatskih nacionalnih kazališta, što se pokazalo vrlo mudrim i uspješnim potezom. Naime, nagrade Judita, koje se dodjeljuju za najveća umjetnička dostignuća u dramskim i glazbenim programima, pripale su upravo dvama nacionalnim kazalištima!
Juditu za najbolje glazbeno djelo žiri je dodijelio monodramatskoj operi “Dnevnik Anne Frank” Grigorija Samuiloviča Frida u produkciji HNK u Varaždinu i režiji Ozrena Prohića, a u izvedbi sopranistice Marije Lešaje uz Orkestar mladih glazbenika pod dirigentskim vodstvom Stjepana Vugera. Juditu za najbolje dramsko ostvarenje dobio je pak “Kralj Edip” u adaptaciji i režiji Luciana Delprata. Izvedena je u koprodukciji Drame HNK Ivan pl. Zajca i Gradskog kazališta lutaka Rijeka.
Zanimljivo je da je ove godine iskazana i simbolična zahvalnost publici dodjelom priznanja najodanijem gledatelju Splitskog ljeta, Damiru Mrkonjiću, jednom od onih koji gotovo nikada ne propušta predstave. Na svečanosti zatvaranja uručena mu je monografija Splitskog ljeta i ulaznice za koncert Simfonijskog orkestra kojim će u teatru započeti sljedeća sezona pod motom “Propustili ste, pogledajte”
Od pet premijernih naslova na 67. Splitskom ljetu, prema reakcijama publike najviše su oduševile dvije neoklasične baletne predstave, “Venatus/Migrations” koju je koreografirao Aaron Kok rođen u Australiji, član baletnog ansambla HNK Split, i dvočinka “Mozart à 2 & Don Juan” uglednog koreografa Thierryja Malandaina. Baletnu dvočinku francuskog štiha koju je s našim plesačima postavio asistent koreografa Giuseppe Chiavaro, jer Malandain je, nažalost, završio u karanteni, publika je ispratila ovacijama.
U prvom dijelu, pet parova uz glazbu iz Mozartovih klavirskih koncerata istražuje ljubav. Plesači su odličnom mimikom i pokretima dočarali nijanse i faze jedne veze prožete ljubavlju, ali i mržnjom. Od privlačnosti, zavođenja, nježnih, iznimno senzualnih scena preko strasti, ostavljanja, patnje pa i smrti. Kostimi minimalistički, primjereni ljubavnim duetima, taman da se vidi ili nazire svaki mišić. U drugom dijelu, na glazbu Glucka, baletani su nas precizno i vješto unijeli u priču o najpoznatijem svjetskom zavodniku Don Juanu koji kroz žene traži ženu, ali zapravo traži samoga sebe. Snagu moćne izvedbe pojačali su bijeli, crni i tamnocrveni kostimi te efektna scenografija sa stolovima.
Bila bi prava šteta da se ovaj balet ne prenese u zgradu HNK Split i ne stavi na repertoar. Kao što je šteta što baletne predstave ne konkuriraju za nagradu Judita, jer gotovo je pravilo da se plesne premijere izvode pretposljednjeg dana Splitskog ljeta i da festival završava repriznim izdanjima. O tome bi mjerodavni svakako trebali razmisliti!
Ravnatelj Srećko Šestan zadovoljno kaže da na 67. Splitskom ljetu bilo 50 posto više gledatelja nego na lanjskom, ali 30 posto manje nego 2019. Prihod od ulaznica znat će za koji dan, a ukupan proračun Splitskog ljeta iznosi 4,7 milijuna kuna. Riječ je o vlastitom teatarskom novcu te sredstvima koje izdvajaju Grad, Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo kulture.
– Mislim da ćemo financijski biti u zelenom – slikovito nam je rekao Šestan nakon što je spuštena zastava Splitskog ljeta.
