TRILJ

I Hrvati i strani turisti grad star više od osam tisuća godina trebali bi bolje poznavati

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
1/13
15.06.2020.
u 23:00

U mlinici Ivana Samardžića danas rade njegova dva sina, a ovdje po pravo, domaće brašno dolaze svi iz okolice, Splićani, Hercegovci... Kažu, nije im samo do brašna, nego je dolazak u Trilj odmor za dušu

Rijeka Cetina, opjevana krška zelena ljepotica koja vijuga kroz Trilj, čini taj grad posebnim među svim kamenim, naoko uspavanim, gradićima u dalmatinskom zaleđu. Svježina rijeke i debeli hlad na njezinim obalama dobitna je kombinacija za sve one kojima idealan odmor obuhvaća šetnje u prirodi uz pjev ptica i žubor vode, istraživanje povijesnih lokacija, uživanje u domaćim gastronomskim specijalitetima i degustacije ponude lokalnih vinara. Ni adrenalinskih aktivnosti uz rijeku ne nedostaje. Cetina kao da poziva na rafting, kanjoning, kajaking, ali i na jahanje ili vožnju biciklima po okolnim stazama.

Prvi nogomet na svijetu

Grad Trilj već niz godina radi na uređenju atraktivnih biciklističkih i pješačkih staza te šetnica. Uz lijevu obalu Cetine proteže se nova šetnica gotovo cijelom dužinom grada, a planiraju je produžiti. Tu je i mnogo pješačkih staza koje vode od Trilja po okolnim brdima. Jedna ide do Garduna, naselja koje je bilo sjedište 7. rimske legije, gdje se prije 2000. godina prvi put na svijetu igrao nogomet.

Tome svjedoči stela, nadgrobni spomenik sedmogodišnjem Gaju Laberiju Valensu, na kojoj je dječak prikazan kako u ruci drži nogometnu loptu, odnosno kuglu sastavljenu od mrežasto ukrašenih šesterokuta. Ponosni su Triljani na tu činjenicu koju je priznala, tvrde, i Uefa.

Trilj je dobio ime po rimskom logoru Tiliriumu, čiji su ostaci sačuvani do danas, a o njegovoj bogatoj povijesti svjedoče i tvrđave Čačvina i Nutjak nad kanjonom Cetine gdje je nedavno napravljen vidikovac uz ceste.

Posebna atrakcija su mlinovi uz izvor rijeke Grab. Neki još i danas rade punom parom meljući žito, kukuruz, ječam, zob...

1/13

Mi smo pokucali na vrata mlinara Ivana Samardžića koji je samouki umjetnik pa je i sam postao turistička atrakcija, zajedno sa svojim mlinom u kojem vrijedno rade njegova dva sina.

– Uz huktanje okretaja mlinskog kola samljeveno je mnogo žita, nastali su nebrojeni stihovi te su izdjeljane brojne skulpture. Nalazite se kod mlina starog 600 godina, sagrađen je u 14. stoljeću. Danas je pod zaštitom Ministarstva kulture RH kao zaštićeno materijalno dobro. “Oj, Hrvatska, neka cvate crveno-bijela ruža kad se pozdrav Bogu, Gospi, nebu, zemlji pruža. Dobro nam došli! Teci rijeko Graba, svih vremena, svih vjekova, čista, bistra, za sve si uvijek ista. A kad si mutna, nisi ista, jesi ladna, brza čista...” – časti nas stihovima stari mlinar Samardžić.

– Moji su djedovi uzeli ovu mlinicu, bila je Tripalova. Oni su prodali zemlju, otišli u Livno i Duvno, prodali stado ovaca i 100 koza i onda kupili mlin. Za mene turisti znaju, dolazili su novinari sa svih strana, nema naše televizije koja nije bila, a prilog o meni snimao je BBC, CNN...

I znate što kažu? Svaka je zemlja lijepa, ali Hrvatska je najljepša! – ponosno govori Samardžić. On se za turizam ne boji. Uvjeren je da će biti gostiju i ovoga ljeta, bez obzira na koronavirus.

 

– Pogledajte vi ovu divotu. Neće tu korona. Bog i medicina su nas spasili – govori.

Ivan Samardžić u mlinu više ne radi, to je prepustio mlađima, a sam se posvetio umjetnosti. Pokazao nam je svoju zbirku skulptura u drvu. Imao je brojne izložbe, u Trilju, Splitu, Makarskoj, Zagrebu... Nijednu skulpturu nikada nije prodao, niti namjerava. Najčešće prikazuju lik majke, njegove neiscrpne inspiracije.

– Moja je majka 11 djece rodila. Majka je izvor života i zato radim skulpture za sve majke u Hrvatskoj, Europi i na kugli zemaljskoj. “Kakvo sjeme takav plod, kakva zemlja takav rod” – kaže nam naš osebujni domaćin.

Za kongrese i team building

Zavirujemo u knjigu dojmova, posjetitelji nižu pohvale i superlative upućene i mlinu i mlinaru.

– Knjiga dojmova sve govori. Kada udahnu ovu ljepotu, ljudi su zahvalni samo zato što su bili ovdje – govori Ivan Samardžić dok nas ispraća do mosta na Grabu.

– Istina je, ja dolazim iz Splita, ne samo po brašno koje je pravo, domaće, već i odmoriti dušu – kaže nam jedan od stalnih kupaca Samardžićevog brašna.

Brojni Splićani, ali i Hercegovci rado dolaze u Trilj i zbog izvrsne reputacije koju imaju lokalni restorani. Atraktivno su odredište i lovcima i ribolovcima. Trilj postaje sve zanimljiviji turistima umornima od gradske vreve pa ne čudi što je svake sezone sve bogatija ponuda luksuznih kuća za odmor i apartmana na triljskom području. Zahvaljujući hotelu Sveti Mihovil, jednim od prvih obiteljskih hotela u nas, Trilj se već etablirao u organizaciji manjih kongresa, a pokazao se i idealnim odredištem za team building.

Posljednjih godina uvršten je i u kartu svjetskih blues-odredišta zahvaljujući “Thrill blues festivalu” na koji izvođači dolaze iz SAD-a i Europe. Na žalost, upravo zato ovog se ljeta neće održati, jer su zbog pandemije koronavirusa putovanja i velika okupljanja ostavljena za bolja vremena, ali organizatori vjeruju da će dogodine Trilj opet postati hrvatski Memphis.

Triljska grotulja, ogrlica od nanizanih ljusaka oraha, originalni je triljski suvenir. Nekoć su je triljski momci darivali svojim odabranicama u znak ljubavi. Prihvaćanje grotulje značilo je prihvaćanje ljubavi.

MINUS

NEISKORIŠTENA BLIZINA SPLITA Idealan položaj na raskrižju puteva i blizinu autoceste Trilj je mogao daleko bolje iskoristiti za privlačenje turista i izletnika kojima je iz Splita nadohvat ruke

PLUS

MOSTOVI Trilj je grad mostova. U rujnu 2017. obnovljen je i uređen Stari viseći most, koji je osvjetljenjem dobio novo ruho, 137 godina nakon prve verzije poznate kao Gvozdeni most

Komentara 1

TO
ToTu
11:20 17.06.2020.

Koliki je pad stanovništva u gradu Trilju i iseljavanje.... O tome treba pisati i problemima migracije, teškom pronalasku posla... Nemojte pisati hvalospjeve prošlosti i ugostiteljima koji su jedina djelatnost koja egzistira na području grada Trilja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije