PODIŽU I POSEBAN SPOMENIK

Ovo mjesto ima najviše luksuznih vila s bazenima u Dalmaciji

Petar Mustapić
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
1/7
16.05.2019.
u 17:19

Uz bogatu narodnu baštinu vezana su i kulturna ljetna događanja, primjerice Imotska sila koja će ove godine opet započeti izvedbom Hasanaginice lokalne amaterske glumačke družine. Hasanaginica, tragična imotska nevjesta, ima i svoje spomen-obilježje kod Modrog jezera

Imotska krajina ima najviše luksuznih vila s bazenima u Dalmaciji i najbrže je rastuća turistička destinacija. Ništa čudno, Imoćani vole rekorde. Imaju najviše Mercedesa po glavi stanovnika, prvi na svijetu podignut će i spomenik voljenom autu, imali su najviše bagera, a u imotskom selu Grubinama čak ima najviše pjesnika...

Uz to, imotsko Crveno jezero je najdublje krško jezero u Europi, a stadion Gospin dolac BBC je uvrstio među 10 najljepših na svijetu.
Imaju Imoćani i Guinnessova rekordera Petra Mustapića koji je 2011. godine izradio najveće svrdlo na svijetu. Ima Petar i zavidnu zbirku od preko 3000 etnografskih predmeta, od kojih više od 1000 različitih svrdala, odnosno burđija, po imotski, 36 radioprijamnika, na desetke pisaćih strojeva, šivaćih “mašina”, tkalački stan, kompletne zanatske radionice.... Posjetili su ga brojni inženjeri, profesori, dekani raznih zagrebačkih i splitskih fakulteta, a njegovu zbirku upravo popisuje i katalogizira konzervatorica Nikolina Luketić Delija iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Imotskom pa smo i mi svoju imotsku patrolu započeli baš u muzeju Petra Mustapića.

 

Skuplja 35 godina

– Sve je počelo od ove burđije koju mi je poklonio moj ujac Ivan Milas Bože, on je bio bačvar. Kada sam dobio prvo svrdlo, počeo sam ih sakupljati i tijekom 35 godina skupio sam više od 1000, pa sam tako i sam odlučio izraditi najveće na svijetu i prijaviti ga za Guinnessovu knjigu rekorda. Napravio sam svrdlo dugo 15,70 metara s ručkom od 10,5 metara, a teško je oko 2,5 tone – govori Mustapić.
U svojoj sakupljačkoj strasti nije se zadržao samo na svrdlima pa ima zavidnu zbirku različitih etnografskih predmeta.

– Svi strojevi i uređaji u mojoj zbirci su u funkciji i rade – sva glačala, mlinovi za kavu, kućni žrvanj... Bilo je jako lijepo za Noć muzeja, iznio sam van sve šivaće mašine i na njima se šivalo. Ovo je bojler s početka prošlog stoljeća iz jedne bogate imotske kuće. Bacili su ga u staro željezo i ja sam za njega dao kombi Citroen C 25 – kaže Petar, inače vlasnik bravarskog obrta. Ima i zbirku vaga, škrinje za dotu.

– Imam takvu kolekciju kovačkog alata da je nema nijedna kovačija na svijetu, a kada bi bilo sluha i prostora, mogli bismo složiti baš sve zanatske radionice – ponosan je Mustapić.
Dosta je novca, priznaje, u zbirku uložio pa zahvaljuje supruzi Ljiljani, medicinskoj sestri, te dvjema kćerima i dvojici sinova koji ‘trpe’ ćaćin skupljački hobi.

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

– Ovaj radioprijamnik je Blaupunkt iz 1926., danas košta oko 5000 eura. Ovaj drugi radio s gramofonom dao mi je general Boris Zdilar. A ovo je najveće blago, sadržaj imotske galantarske torbe, dobio sam ga od Mije Zidara, s njom je njegov did prodavao u Europi. Tu su nožići, na njima piše Sarajevo, igle, češljevi, tabakere, olovke... To je povijest, ljubomorno je čuvam! – kaže nam Petar. Dolaze mu turisti čak iz Amerike, a kako Imotski napreduje s turizmom, tako i njega posjećuje sve veći broj ljudi. Rado je preuzeo ulogu turističkog vodiča i otkrio nam skrivene kutke Imotskog, primjerice mjesto s kojeg jednim pogledom možete obuhvatiti Modro jezero, tvrđavu Topanu i stadion Gospin dolac.

– S ovoga mjesta puca najljepši pogled! Iznad imotskog igrališta, najljepšeg na svijetu, s pogledom na srednjovjekovnu Topanu i Modro jezero. Ovdje su se snimali kadrovi Prosjaka i sinova, s ovoga se mjesta Vrtirepka bacila u jezero. I uz Modro, morate vidjeti Crveno jezero i još niz jezera: Galipovac, Lokvičići, Knezovića jezero... – nabraja Mustapić koji drži i rekord skoka u Modro jezero s 32 metra. Postavio ga je prije 20-ak godina, a ni Zvone Boban nije ga uspio nadmašiti. Možda upravo zbog tolikog broja jezera imotske narodne priče i predaje obiluju vilama. 
Uz bogatu narodnu baštinu vezana su i kulturna ljetna događanja, primjerice Imotska sila koja će ove godine opet započeti izvedbom Hasanaginice lokalne amaterske glumačke družine. Hasanaginica, tragična imotska nevjesta, ima i svoje spomen-obilježje kod Modrog jezera.

Čips od raštike

Imotski je jedan od rijetkih gradova koji imaju svoje parfeme: Mattana i Nushu. Kreirala ih je Višnja Žužul koristeći biljke iz ovoga podneblja. Nedaleko od Modrog jezera u suvenirnici Paško pronalazimo i niz zanimljivih suvenira, autohtonih likera, vina, sapuna i najveći hit među turistima, kako doznajemo do Sanje Šušnjar: čips od raštike.
I za kraj, u Imotski je don Ivan Turić donio zbirku umjetnina za koju mnogi tvrde da je vrednija od Mimarine. Među tisućama slika su i Picasso, Matisse, Dalí, Michelangelo i brojni drugi svjetski majstori. Vidjela ju je naša ministrica kulture, ali za javnost još nije otvorena. Don Ivan Turić najavio je da će svoj muzej otvoriti i pokloniti gradu, bit će to prava senzacija!

Imotski

Jeste li znali?

Granica s BiH utvrđena je 1717. ispaljivanjem topovskih kugli s imotske utvrde Topana. Domet kugli odredio je liniju razgraničenja između Turaka i Mlečana

PLUS

OČUVANE PRIRODNE LJEPOTE

Bogata povijesna baština i izvrstan položaj razlog su za razvoj turizma – seoskog, eko, aktivnog i kulturnog

MINUS

INFRASTRUKTURA

Treba raditi na uređenju gradske jezgre, očit je nedostatak malih obiteljskih hotela, ugostiteljskih i ostalih sadržaja, osobito uz glavne prometnice


Video: Modro jezero promijenilo boju

Komentara 8

Avatar Dalmatia35
Dalmatia35
19:26 16.05.2019.

Krsni kameni kraj Dalmatinski uvik bili predjeli najvece divote. nima lipse zemlje od kamena i krsa te mora njegova.

Avatar -HLEBINAC-
-HLEBINAC-
20:51 16.05.2019.

U Imotskom je rođen i slavni Ante Tomić zvani kibla !!!

Avatar tituš
tituš
21:29 16.05.2019.

Ma to je kraj satkan od ljepote ... tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem ..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije