Sv. Martin na Muri

Skele su nekad preko Mure prevozile seljake, stoku i kola, a danas samo oduševljene turiste

27.04.2021.
u 21:29

Posljednji ploveći mlin je u Žabniku, obnovljen je i spašen od propasti te je postao simbol cijelog ovog kraja

Prije mjesec dana položio je ispit za mornara vježbenika, a kad mu istekle šestomjesečni vježbenički rok, David Novinščak postat će mornar. Član posade unutarnje providbe, kako se to službeno zove. Postat će i najmlađi skelar u Međimurju.

Magistar ekonomije je skelar

– Kad položim ispit koji vodi Lučka kapetanija Osijek, moći ću sam voziti skelu – kaže nam taj 30-godišnjak.

Skela je nekad bila jedini način da s jedne obale rijeke Mure stignete na drugu. U vrijeme kad nije bilo mostova, skela ili brod prevozili su preko rijeke ljude, stoku i kola. Preko su kola išla prazna, a natrag puna kukuruza ili pšenice.

– Puno naših ljudi ima s druge strane rijeke poljoprivredno zemljište, pa su koristili skelu. Otkako je u Svetom Martinu na Muri sagrađen most, skela služi samo za prijevoz turista – objašnjava David, po struci magistar ekonomije.

Zanimljivo je da skelu ne pokreće motor, ne trebaju joj ni vesla. Sve se svodi na sirovu snagu vode. Prirodni perpetuum mobile. Privezana je debelom metalnom sajlom na dvjema obalama, a pokreće je jaka vodena struja. Sastoji se od dva drvena pontona koje u tom kraju zovu kompovi, a skelar na raspolaganju ima samo kormilo u obliku dugog vesla. U cijelom Međimurju sedam je skela, a na području Općine Sveti Martin na Muri trenutačno je u funkciji jedna, ona u Žabniku, no još se jedna obnavlja. Ta druga bit će pokraj “Skelarske kuće”, najnovije turističke atrakcije u tom kraju, u koju je uloženo 1,3 milijuna kuna.

– Nekad su uz skoro svaku skelu bile takve kućice u koje su seskelari, a po potrebi i putnici, sklanjali od nevremena – veli Novinščak.

Riječ je o interpretacijskom centru zamišljenom kao ulazna točka na područje zaštićenog krajolika rijeke Mure. Prije 15 godina obnovljen je ploveći mlin na Muri. Na toj je rijeci prije stotinjak godina na potezu od Lapšine do Podturna mljelo njih čak 90, prije šezdesetak godina ostalo ih je 11, a sredinom osamdesetih zaustavio se i posljednji kotač, i to upravo u Žabniku, najsjevernijem naselju u Hrvatskoj. Srećom, našli su ljudi koji su dali obnoviti jedan mlin iz 1902. godine koji je postao simbol toga kraja.

– To je danas jedini ploveći riječni mlin u Hrvatskoj – vele nam domaćini, koji su uspjeli povezati nekad dvije glavne gospodarske grane – mlinarstvo i skelarstvo.

No, za intenzivan turistički razvoj općine najzaslužnija je, moglo bi se reći, topla voda. Otkako su otkrivene goleme zalihe ljekovite termalne vode stare 43.000 godina na 800 metara dubine, tu dolaze kupači.

Diže se svijest o zdravlju

Malo tko se od starijih generacija ne sjeća toplica Vučkovec. Danas su to Terme Sveti Martin koje su postale prvi healthness resort u Europi. Razvijaju se po receptu kombinacije aktivnog odmora, hrane proizvedene prema najstrožim ekološkim pravilima, wellnessa i podizanja svijesti o zdravlju.

Resort nudi smještaj u hotelu ili u apartmanima. Hotel Terme Sveti Martin s četiri zvjezdice ima 151 sobu i šest suiteova te stotinjak apartmana. Tu je veliki vanjski aquapark, a unutarnji bazeni “Temple of life” uređeni su prema filozofiji dr. Rudolfa Steinera, rođenog u Međimurju.

Zahvaljujući Termama Sveti Martin, općina u ukupnom broju noćenja u cijeloj županiji sudjeluje s oko 70 posto. Popularnost toplica iskoristili su i brojni iznajmljivači soba i kuća za odmor slikovitih imena “razbacanih” po pitoresknim brežuljcima. Sve je tu prilagođeno aktivnom odmoru, od desetaka kilometara biciklističkih staza do šetnica. A oni kojim je vožnja biciklom premalo adrenalina, mogu skoknuti do Accredo centra u selu Zasadbregu.

10.11.2020., Sveti Martin na Muri - Jesen uz rijeku Muru. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Specijaliziran je za adrenalinske pustolovine, od paintballa i penjanja na umjetnu stijenu do – bacanja sjekira.

Tu mnogi dolaze na team building, a organiziraju i djevojačke te momačke proslave. Ljubitelji etnologije mogu otići do Marofa, do etnomuzeja obitelji Trstenjak. 

Međimurska županija 

Općina je Sveti Martin na Muri najsjevernija. Iz smjera Zagreba dolazi se autocestom A4 u smjeru Goričana. Ako se s autoceste silazi u Varaždinu, vozi se u smjeru Čakovca, a iz Čakovca se može preko Murskog Središća. Površina općine je oko 25 četvornih kilometara

Zanimljivost

Sveti Martin na Muri je 2019. osvojio priznanje za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) za zdravstveni i wellness-turizam, i to je bila treća takva nagrada EU komisije koja je stigla u Međimurje. Općina Sveti Martin bila je i dobitnica prve nagrade EDEN još 2006. godine na temu turizama u ruralnom području.

20.06.2020., Sveti Martin na Muri - U auto kampu Lapaz odrzan je Trash&Burn, prvi miting americkih automobila retro stila i pin up djevojaka. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Što posjetiti

Na vinskoj cesti treba kušati sortu pušipel

U Etnomuzej Trstenjak u Marofu treba se najaviti, a cijena ulaznice je 15 kuna, što uključuje kolač, čaj ili sok. Tu je i župna crkva sv. Martina biskupa u središtu Svetog Martina na Muri, barokizirana gotička građevina. Prema nekim povjesničarima, blizu nje se nalazilo rimsko naselje Halicanum. Na području općine je velik broj vinarija i OPG-ova, a na Međimurskoj vinskoj cesti, uz ostalo, isplati se kušati i lokalnu sortu pušipel.

TURISTIČKA PATROLA

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 10

Gostoljubivost i susretljivost domaćina 9

Kvaliteta smještaja 10

Sadržaji za djecu 9

Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 10

Pješačke staze i šetnice 10

Kulturni sadržaji 8

Izletišta u blizini 9

Autohtonost 9

Opći dojam 10

Ukupna ocjena 94

POREDAK - KONTINENT

Svetvinčenat 95

Sv. Martin na Muri 94

Pleternica 92

Križnica 89

Bednja 82
 

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije