OSIJEK: MUZEJ OKUSA

U osječkom Schönbrunnu chef pripremao anakondu, a imaju i vino još iz 1947.

Foto: Srđan Hebar
1/2
31.05.2018.
u 14:22

Djed i baka upoznali su se ovdje na plesnjaku, čuju često od gostiju Muzeja okusa. Nije ni čudo, tu se slavilo kad je Osijek postao kraljevski grad

Hrana je ovdje, u osječkom Schönbrunnu, sjajna.To nitko ne dovodi u pitanje, tu nema dvojbi. A priča? E, tu je prava snaga ovog mjesta. Pričaju i ljudi koji tu danas rade, ali i zidovi zgrade iz 1804. godine. Pazite sad...

Anakondu dugu četiri metra pripremio sam u Kongu za 40 ljudi! Nahranio sam tom jednom zmijom cijeli naš kamp! Kao da smo tu u Osijeku radili kolinje – smije se šef kuhinje Ivan Adžić.

Na terasi s koje puca pogled na Gradski vrt nastavlja priču:

– Radio sam četiri godine kao kuhar u Kongu, no tamo je kao da čovjek napravi korak 500 godina unatrag. Tek su dvije asfaltirane ulice... Tek onda, kad to vidiš, sretan si što su tu kod nas, kad si u Osijeku! Nema ljepšeg...

Ima li anakondi i tu u kuhinji?

– Hehe, nema. Moj je favorit meso, volim ga maziti, paziti, čekati da meso odleži... – dodaje chef.

Kuća u kojoj je restoran ima priču staru 209 godina.

– Na ovom mjestu slavilo se kada je naš Osijek proglašen slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine. Ovdje su se generacije susjeda dolazile zabaviti. Nekad je odlazak u restoran podrazumijevao ples. Nije se samo sjelo za stol, popilo čašu vina i pojelo, već se, uz sve to, i plesalo – govori Mirta Glavašić (27) pa donosi 'play-listu' plesa od 4. listopada 1895. Na njoj Erkelova uvertira opere 'Bank Ban', Davorin Jenko otpjevao je pjesmu 'Žicam', svirale su violine, klaviri, izveden je i potpourri opere 'Faust', na solo klaviru. Čaga je počinjala, te večeri, u sedam navečer.

– Zna se dogoditi da dođu gosti i netko kaže: “Znate, moji su se djed i baka upoznali u ovom restoranu” – kažu u Muzeju okusa.

1/4

Adut im je još jedna – emocionalna karta.

– Rođeni ste 1951.? Imamo bocu vina iz te godine! Za sva godišta, od 1947. pa naovamo, mi imamo bocu koja je proizvedena tada. Ako je nema ovdje, Dinko sjedne u auto pa ode u arhivu i donese je. To kod nas nema nitko drugi – ponosan je vlasnik Damir Pejaković.

Imate i vino iz 1981.?

– Naravno!

Vratimo se za stol, do tanjura. Specijalitet je Muzeja okusa, mjesta gdje spajaju tradicionalnu i modernu kuhinju – smuđ. Pripremljen s ananasom, čilijem i Malibuom. Cijena? 108 kuna.

– Kuhali su kod nas i Michelinovi kuhari, a njihov je specijalitet bio – som u čaši.

Kakvoj?

Čaši za viski!

Usput, Michelin je nedavno ovo mjesto uvrstio u svoj izbor i preporučuje ga.

Jesu li i Michelinovi inspektori platili račun?

– Naravno!

Kava je tu – 6 kuna!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije