Bula je stigla izdaleka: dubrovačkom nadbiskupu Vitalu tog 27. rujna 1022. uputio ju je sam papa Benedikt VIII. i pritom odredio teritorij dubrovačke nadbiskupije.
Gotovo tisuću godina poslije, svaka se njegova riječ iščitati može u jednom dobro čuvanom spremištu na katu raskošne palače Sponza, koja čuva najdragocjenije blago: dubrovački arhiv s povijesnom građom iz vremena Dubrovačke Republike.
A ključ trezora u rukama je arhivista Zorana Perovića, koji već dva desetljeća čuva najvrednije dokumente, ali i najskrivenije dubrovačke tajne tijekom stoljeća.
Ispisana na štavljenoj koži
– Prema količini građe koja je u njemu pohranjena, prema starosti i vrijednosti, Državni arhiv u Dubrovniku jedan je od najbogatijih u ovom dijelu Europe, tik uz one u Vatikanu, Beču, Veneciji i Carigradu – govori taj čuvar baštine s neskrivenim ponosom dok koračamo kroz nepregledne police s uvezanim dokumentima, smještenim u sigurnim i primjerenim mikroklimatskim uvjetima.
Ovdje su i rukopisne i tiskane knjige naših znanstvenika i književnika, ali i bogate zbirke starih zemljopisnih karata, fotografija, razglednica, novina
Premda je riječ o najstarijem originalnom dokumentu koji se brižljivo čuva u Arhivu, papinska bula s početka naše priče tek je kap u moru sveukupne građe Arhiva podijeljene u 450 fondova i zbirki. No, najvredniji fondovi, oni Dubrovačke Republike, sadrže 7000 uvezanih knjiga i 100.000 isprava. Statut grada Dubrovnika i Carinski statut iz 13. stoljeća te odluke Velikog vijeća, Malog vijeća i Senata tek su neki biseri u ovoj niski.
– Čuvamo i rukopisne i tiskane knjige dubrovačkih znanstvenika i književnika, ali i bogate zbirke starih zemljopisnih karata, fotografija, razglednica, novina, časopisa, planova i skica – tumači arhivist pa se zaustavlja i izvlači mapu iz jedne od ladica.
– Pogledajte, povelja Kulina bana iz 1189. kojom Dubrovčanima “podjeljuje slobodu trgovanja u svojoj zemlji” – kaže pružajući originalni dokument o kojem đaci uče u školama: malenu, tek 23 dugu i 14 centimetara široku ispravu ispisanu na pergameni, štavljenoj životinjskoj koži.
Oduševit će vas pogled na skaline i prozore u cvijeću, a za osvježenje tu je bistra voda iz uličnih fontana
– U našem se arhivu čuva iznimno bogata građa iz 11. i 12. stoljeća, što je rijetkost i u europskim razmjerima, stoga nam je želja ovo blago pokazati javnosti – govori arhivist koji je izložbu u prizemlju palače postavio još 2011. godine, otkad gosti grada mogu vidjeti tek replike tog blaga koje smo, koji trenutak ranije u spremištu imali rijedak privilegij vidjeti.
Vješto izrađene kopije
Kako bi originali ostali sačuvani i za svaki novi milenij, turisti će ipak razgledati kopije, no tako vješto izrađene da ih jedva razlikuje i profesionalac poput čuvara dubrovačke baštine.
>>Makarska: Ona ne mora glumiti turistički biser, jer je to već odavno
