Danas na snagu stupa uredba o zabrani prijevoza nafte hrvatskim cestama, zbog koje je prekjučer službeno prosvjedovala Slovenija jer smatraju da je uredba u suprotnosti s međunarodnim sporazumima koje je Hrvatska potpisala s tridesetak zemalja. Osim Slovenije, koja je već uručila diplomatsku notu, a očekuje se da će to učiniti i BiH, zbog uredbe se naveliko prosvjeduje i u Hrvatskoj.
Predsjednik hrvatskih autoprijevoznika Marijan Banelli jučer je najavio da će pred Sabor poslati 250 cisterni hrvatskih prijevoznika nafte koji zbog uredbe ostaju bez posla. U Hrvatskoj ima 500 cisterni, od kojih polovicu posjeduje Ina, a ostale prevoze naftu za hrvatske privatne crpke, BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo. Čak 60 posto nafte koju prijevoznici iz drugih zemalja preko Hrvatske voze u treće zemlje odnosi se na BiH, 25 posto putuje u Srbiju, a ostatak na Kosovo, odnosno Crnu Goru, gdje stigne oko pet posto nafte. Cisterna u prosjeku stoji 250.000 eura, pa Banelli vjeruje da će zbog donošenja uredbe većina hrvatskih prijevoznika nafte bankrotirati.
Uredba donesena pod pritiskom
- Donošenje uredbe apsolutno je politička odluka i zbog nje ne treba kriviti mjerodavna ministarstva koja su je donijela pod pritiskom. U svakom slučaju, njezino će donošenje imati negativne posljedice, pa predlažem da se hitno suspendira - kaže Marijan Banelli i tvrdi da će za ekologiju, pod čijom je krinkom uredba donesena, biti puno opasnije kad se nafta bude vagonima prevozila kroz gradove, nego dok je cestama planski "putovala" ekološkim koridorima. Kritičari donošenja uredbe i dalje tvrde da je ona potpuno nezakonita po svim kriterijima. MUP, koji više ne želi niti komentirati spornu uredbu koju je donio, nadležan je za donošenje odluke o načinu prijevoza nafte, ali ne i za zabranu njezina prijevoza cestama. MUP je, očito, jednako kao i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, koje se mjesecima odupiralo donošenju uredbe, podlijegao pritiscima naftnog lobija, a konačni je cilj prodaja Ine za milijardu i pol dolara, odnosno Janafa, koji vrijedi malo manje od milijarde. Poduzeća će postići bolju cijenu ako im se osigura neometan plasman nafte na području bivše Jugoslavije.
Osim što je uzburkala duhove među prijevoznicima i među diplomacijom država koje su izravno ugrožene, sporna je uredba napravila veliku zbrku i u samoj Vladi. Tako doznajemo da su u Ministarstvu vanjskih poslova navodno o njezinu konačnom donošenju, koje se, doduše, čekalo mjesecima, doznali tek iz stranoga tiska. Pod pritiskom je bilo i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza koje je mjesecima bojkotiralo uredbu, a prekjučer su od MUP-a dobili nalog da hitno ukinu dozvole prijevoznicima nafte kroz Hrvatsku iz inozemstva za treće zemlje. U Ministarstvu to nisu mogli napraviti jer su u ime RH potpisali međunarodne bilateralne ugovore o međunarodnom prijevozu tereta sa čak 26 zemalja i izdali na tisuće dozvola prijevoznicima, što je nemoguće raskinuti preko noći.
Moguć uzvratni udarac
Jučer je reagirala i Hrvatska udruga poslodavaca. Odboru za gospodarstvo predložila je tematsku sjednicu na kojoj bi se bavili donošenjem podzakonskih akata kojima bi izbjegli probleme nastale uvođenjem uredbe. Da je to pitanje već riješeno podzakonskim aktom, problem se ne bi dogodio, smatraju u HUP-u.
Nakon uredbe kojom Hrvatska "štiti" ekologiju i nacionalne gospodarske interese, na potezu su ugrožene države, pa bi Slovenija mogla, primjerice, zabraniti kroz svoju zemlju prijevoz vozila koja ne udovoljavaju europskim kategorijama ili uvesti obvezu da hrvatski kamioni dio goriva moraju točiti u toj zemlji. Marijan Banelli tvrdi da od 12.000 hrvatskih vozila koja svakodnevno prometuju Slovenijom manje od dvije tisuće udovoljava euro uvjetima.
- Ovih 10.000 koji neće moći ući u Sloveniju poslat ćemo pred Vladu, pa neka oni odgovore ljudima zašto više ne mogu raditi. Jesu li to nacionalni interesi? - pita se Banelli.
Ante Pancirov
