Ljut, oštar i osvježavajući, izvrsno se slaže s kuhanim ili pečenim mesom, ali i ribom, odličan je dodatak salatama, a k tome je i jako zdrav. Opis je to korijena ludbreškog hrena, autohtone vrste i istoimene čuvane sorte koja raste isključivo na području Varaždinske županije.
U polje – zimi
Poseban je ovaj hren i po tome što ima značajan sadržaj ugljikohidrata, vlakana, minerala i vitamina, a u odnosu na druge vrste sadrži veće količine fosfora i vitamina C. Ovoga proljeća ludbreški hren postao je 48. proizvod iz Hrvatske koji je upisan u registar i zaštićen na području cijele Europske unije. U dokumentaciji kojom se dokazuje tradicija uzgoja hrena na području "centra svijeta" našao se i oglas iz 1978. u kojem u lokalnim novinama Josip Makar iz Sigeca kod Ludbrega oglašava da prodaje sadnice ludbreškog hrena te daje upute za njegovu sadnju i uzgoj.
– To je moj djed, on je prvi počeo, a roditelji su nastavili. Sjećam se vremena kad su moji u miješalicama za beton prali hren, imali su ih pet. Korijen su prodavali na Zelenoj tržnici u Zagrebu – kaže Bojana Makar, direktorica i vlasnica tvrtke Agro Altera iz Ludbrega čija se obitelj uzgojem hrena bavi već više od 40 godina i odigrala je vrlo važnu ulogu u procesu njegove zaštite, najprije u Hrvatskoj, zatim i u Europi, gdje je postupak trajao dvije godine.
Iako je roditeljima dolazila pomagati, poljoprivreda s kojom je odrastala nije bila njezin izbor niti se u njoj vidjela, no spletom okolnosti preuzela je tvrtku. Naposljetku je svoj posao, u kojem je već petnaest godina, zavoljela i ima ideje u kojem bi smjeru razvijala svoju malu firmu koja je najveći uzgajivač i proizvođač ljutog korijena. Kaže nam kako gotovo da i nema sredstava za zaštitu pa se korov suzbija mehanički, a najveću prijetnju predstavlja im ambrozija. No s proizvodnjom od 30 do 50 tona na četiri hektara vlastite zemlje te s onim koje otkupi od kooperanata – koji, zbog zaštite zemljopisnog podrijetla, moraju biti s područja županije – uspijeva opskrbiti Spar i druge trgovačke lance svježim korijenom i svojim umacima od hrena. Velika potpora u poslu su joj prijatelj Danijel Balog i sin Dominik Hajduk.
– Nije problem tržište, nego radna snaga. Hren je zimska kultura i teško je tada naći nekoga da ide u polje – kaže. U ponudi Agro Altere šest je različitih vrsta – ribani ludbreški hren, hren s jabukom, brusnicom, peršinom, feferonom i ekstra ljuti ludbreški hren. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji pogon za preradu hrena, svježi korijen prve klase na preradu vozi u Češku.
– Ispočetka nisam htjela praviti hren s jabukom jer mi se to činilo staromodno. Međutim, na svakom sajmu ljudi su tražili upravo takav hren. Govorila sam im da probaju ovaj s brusnicom, bio im je fin, no svejedno su pitali za jabuku. Prve smo bočice prerađenog hrena na tržište plasirali 2012. godine. Jedini smo koji ove umake prave od hrvatske sirovine – kaže 42-godišnja Bojana. Pitamo je zbog čega je baš hren iz Ludbrega bolji od onoga iz Slavonije i kako ga razlikovati.
– S odličnim omjerom sunčanih i kišnih dana, podneblje naše županije idealno je za uzgoj hrena, što su potvrdile i analize po kojima je upravo ludbreški hren jedan od najkvalitetnijih u Europi. Od drugih se hrenova razlikuje okusom, ali i drukčijim izgledom lista i uvijek znam prepoznati koji je hren naš ludbreški – odgovara.
Ukoso i u istu stranu
Vodeći nas na polje, gdje je ova jednogodišnja biljka posađena u proljeće, a vadit će se tek u kasnu jesen, objašnjava nam tradicionalni način uzgoja u kojem su jednako važni i priprema sadnica, postupanje tijekom vegetacije, prepoznavanje kada je vrijeme za vađenje te dorada korijena za tržište. Hren se razmnožava vegetativno, mladim jednogodišnjim korijenjem, odnosno reznicama iz čijeg se debljeg kraja razvija list, a iz kosog se formira korijen.
– Sadnice se polažu na tri do pet centimetara, ukoso i u istu stranu – govori Bojana Makar, ponosna čuvarica sorte ludbreškog hrena.
Nije problem radna snaga nego harač i reket države. Jedan iz OPGa treba namiriti rente najmanje 10 uhljeba uhljebljenih u agencijama, ministarstvima, HZMO, HGK, DHMZ, 600 komada općina, gradova i županija, nakaradnog Krivosuđa itd itd, Inače u Spar, Lidl i i ostale slične - ne ulazim. Kupujem na tržnici, po mogućnosti od proizvođača i u malim kvartovskim dućanima. Plaćam isključivo gotovinom.