Najbolju lekciju iz prirode učenici više neće morati svladavati iz nezanimljivih knjiga i gledati stare fotografije i modele evolucijskog ciklusa o postanku vrsta i čovjeka. Krapina i svjetski poznato nalazište Hušnjakovo od subote u podne – kada će svečano biti otvoren Muzej krapinskih neandertalaca – bit će najbolja europska adresa s tematskim parkom prepunim zanimljivih detalja o povijesti ljudske vrste i civilizacije od kamenog doba do današnjih dana.
Puževa kućica evolucije
Ovdje će se učiti o tome kako je živio čovjek u špiljama, što je sve radio, kako je lovio i kako se družio u svojoj zajednici. Tek stotinjak metara od stambenih zgrada i rijeke Krapinčice, podno brijega Hušnjakova, tamo gdje je 1899. Dragutin Gorjanović Kramberger našao neke čudne kosti, dosad je bio mali muzej uređen uz nekadašnje Kneippovo kupalište.
A danas tu počinje suvremena priča o krapinskim neandertalcima. Autori projekta i realizacije Muzeja krapinskih neandeertalaca su istaknuti hrvatski paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić. Taj jedinstveni prirodoslovni muzej spojio je stare spoznaje i novu tehnologiju u intrigantnu suvremenu priču. Na tom golemom prirodoslovnom projektu koji se razvijao i zastajkivao u gradnji tijekom dvanaest godina, radili su prirodoslovci i umjetnici. Sedamnaest hiperrealističnih figura neandertalaca izradila je francuska kiparica Elisabeth Daymes.
Danas smo čuli dio priče o tome kako je nastao novi muzej – jedan od najsofisticiranijih te vrste u svijetu – što su sve ugradili, kako je živio “krapinjak”, što će posjetitelji Krapine i nalazišta od iduće nedjelje tamo vidjeti. A na donedavnom gradilištu novoga muzeja koje se zove Josipovac, u toj dolini uz brdo Hušnjakovo smješten je Muzej krapinskih neandertalaca.
Uz brzi gorski potočić, radnici uređuju prilazne staze. Poput velikog ekrana između dva brijega dočekuje nas stakleno pročelje Muzeja u kojemu se ogleda ne samo okolna šuma nego i posjetitelji. Iza tog pročelja u “puževoj kućici” počinje jedna nesvakidašnja priča.
– Činilo nam se da je ova dolina idealna lokacija za muzej. Tu ulazimo u prirodu. Prirodni ambijent nam je trebao da bismo pokazali po čemu je Hušnjakovo svjetski fenomen. Nije to ni špilja, jer velike špilje nikad nije ni bilo, tek jedno nadsvođe koje su praljudi koristili kao zaklonište. Kada smo vidjeli ovu dolinu, arhitekt Kovačić zamislio je da se kroz labirint istražuju pojedini zagonetni elementi tog sjajnoga puta razvoja – tumači nam paleontolog dr. Jakov Radovčić.
Mamac za turiste
Stara staza neandertalca ostat će kakva je bila. Kad posjetitelj upozna detalje i postav muzeja, nakon izlaska, ta će staza kao jedinstveni krajolik nadopunjavati obilazak koji se nastavlja oko brijega Hušnjakovo. Muzeji Hrvatskog zagorja kao investitor ove gradnje dobit će novi mamac za sve strane i domaće turiste.
@Razmisli, nije tebi lako. Tebe su možda učili da je tvoj otac svemoćni Bog, ali daj ga drugi put zamoli da te nauči barem materinji. Imam osjećaj da i ovi kipovi iz Krapine govore hrvatski bolje od tebe.