Na nešto manje od tri hektara imaju trajne nasade bobičastog i lupinastog voća (borovnice, aronije, haskapa, joste, crvenog i crnog ribizla, lješnjaka, marelice, jabuke i šljive). Voće prodaju svježe (borovnice i lješnjak) i prerađuju u sokove (godišnje oko 2800 litara), džemove (godišnje oko 800 staklenki), ocat (oko 400 litara) i čajeve (30 kilograma). Prodaju na kućnom pragu, putem internetske trgovine (www.opgsarac.hr) i na tržnici u Čakovcu.
Međimurska županija
Sjedište je gospodarstva u županijskom središtu u Čakovcu, a prerada je desetak kilometara sjeverno u Mačkovcu, gdje je na gospodarstvu i trgovina s proizvodima.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je krenula kriza, premijer je rekao da smo u banani, do trenutka kad smo i sin i ja dobili otkaze. Trebalo je te 2008. godine naći posla, ali razmišljajući o tome koliko imam godina, pitala sam se tko će me zaposliti, pripovijeda Spomenka Sarač otvarajući vrata trgovine u Mačkovcu kod Čakovca s policama punim sokova, džemova, čajeva... na kojima je etiketa “Finote”.
Kriza i gubitak posla usmjerili su obitelj Sarač na poljoprivredu, točnije uzgoj lijeske koju su Spomenka i njezin suprug Mirsad bili posadili dvije godine ranije kao dodatni prihod za odlazak u mirovinu, zatim na uzgoj aronije, borovnica, haskapa, crvenog i crnog ribizla, joste... S vremenom, na red je u novoizgrađenom objektu u Mačkovcu došla i prerada, i to suvremenom opremom sufinanciranom iz fondova EU, pa uz uobičajene sokove i džemove Saračevi pripremaju i ocat od aronije, sirup od borovih iglica s dodatkom aronije (i bez nje), čaj od joste i nevena, čaj od aronije i lavande, varenik koji se rabi i kao afrodizijak... Bobičasto i lupinasto voće, poput borovnica i lješnjaka, prodaju svježe, a ostatak prerađuju u široku paletu proizvoda.
Saračevi uzgajaju na samo tri hektara poljoprivrednog zemljišta koje obrađuju na tradicionalan način, bez uporabe kemijskih preparata. Nasade imaju u Čakovcu, Šenkovcu i Novom Selu Rok, gdje se nalazi i mješoviti voćnjak s marelicama, jabukama i šljivama. Prodaju na kućnom pragu, preko internetske trgovine i na tržnici u Čakovcu.
Varenik je i za dijabetičare
– Varenik se pravi tako da se na temperaturi od 50 do 60 stupnjeva iskuhava svježa aronija, a to kuhanje i isparavanje traje dva do tri dana. Mogu ga konzumirati dijabetičari kao sladilo, primjenjuje se kao dresing za sladoled ili u salati... Mogućnosti su brojne – objašnjava Spomenka ustajući da posluži kupce koji su došli po svježe ubrane borovnice (kilogram je 50 kuna).
Otprilike u isto vrijeme zvao ju je s čakovečke tržnice i sin Nedin, na kojeg je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Saračevih posljednjih pet godina registrirano, jer je u dva-tri sata prodao svih 35 kilograma borovnica, a kupci su tražili još.
– Ne stignemo ubrati onoliko koliko se traži – kaže Spomenka istodobno užurbano pripremajući mjerice s borovnicama za sajam u Orehovcu, na koji je išla poslijepodne.
– Na zemlji koju sam naslijedila od oca najprije smo bili posadili 300 sadnica aronije koja je tada bila hit. Sav smo urod bez problema prodali Todoriću za 40 kuna po kilogramu. Sada, ako dobiješ pet kuna za kilu, možeš biti zadovoljan. Srećom, mi smo pretpostavili da će se tržište brzo zasititi aronije pa smo nakon nje posadili borovnice o kojima nismo ništa znali pa tako ni dan-danas nemamo pojma koju smo sortu borovnica prvu posadili. Još uvijek, kad o njima govorimo, kažemo “onih prvih sto”. Te su borovnice najsitnije, ali i najslađe koje imamo. Kad imamo na gospodarstvu dane otvorenih vrata, onda ljudima damo da si ih poberu, za džem – objašnjava Spomenka uvodeći nas u prostor za preradu bobičastog voća.
– Ovo je perilica za voće. Njoj sam se najviše veselila, jako nam je olakšala posao – govori dodavši kako su nju i prešu kupili od 50 tisuća eura koje su dobili iz fondova EU.
– Sve ostalo kupili smo gotovinom. Evo, tu su naša ljetovanja i zimovanja, putovanja... – pokazuje Spomenka Sarač mehanizaciju dodavši kako imaju uistinu sve što im treba.
Matični sok od šest vrsta voća
Iz tog je pogona izašla i njihova “vitaminska bomba” – najprodavaniji proizvod ovoga gospodarstva.
Riječ je o matičnom soku od šest vrsta bobičastog voća – borovnice koja smanjuje razinu kolesterola u krvi i poboljšava vid, crvenog i crnog ribizla koji jača imunitet, joste – biljke s osam puta više C vitamina od limuna, haskapa čije bobice imaju antikancerogena, protuupalna i protualergijska svojstva te aronije koja regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi. Litra vitaminske bombe stoji 70 kuna, konzumira se pola decilitra do decilitar na dan. Između prve i druge kure treba napraviti desetak dana stanke. Ovo je prvi, a za sada i jedini, ovakav proizvod na hrvatskom tržištu. Valja napomenuti i kako dvije serije sokova nikada ne mogu biti identične te da postoje varijacije u okusu i teksturi zbog prirodnih odstupanja u uzgoju, kao što su vrijeme berbe, godišnja osunčanost i količina padalina i prisutnost prirodnih šećera.
– Sila nas je natjerala u poljoprivredu, a onda smo shvatili da se tu otvaraju mogućnosti do unedogled. Preradom smo dali dodatnu vrijednost voću, učili smo, kombinirali okuse... Suprug i ja smo iz Čakovca, odrastali smo kao “gradski seljaci”, berući divlje kupine, jagode, gljive... Nikad nisam sadila cvijeće, već samo ono što možeš pretvoriti u sok ili džem. Sokove sam počela praviti zbog svekra jer on ne pije vodu. Muž je bio serviser plinskih trošila pa je najprije napravio stroj za pasterizaciju. Sad on i ja sa sinom Nedinom radimo na ovome našem poljoprivrednom gospodarstvu – kaže Spomenka, lanjska županijska kandidatkinja za najuzorniju seosku ženu.
Nakon što nas je Spomenka provela kroz pogon prerade i nasade voća pokazujući nam sustav navodnjavanja kod borovnica natkrivenih zaštitnom mrežom, u Mačkovec je stigao i Mirsad Sarač kako bi se malo odmorio prije no što nastavi s poslom u nasadu lijeske. Iz sela odlazimo do gradske tržnice u Čakovcu gdje je Nedin pred sobom imao još malo gotovih proizvoda sa svoga gospodarstva. Ovaj 37-godišnjak po struci je kuhar, no kombiniranje okusa za sokove i kuhanje džemova rado je prepustio majci:
– Više volim jesti nego kuhati. A mama uvijek kuha najbolje – objašnjava Nedin Sarač spremajući s tezge nekoliko sokova i džemova koje će sa svježim borovnicama na tržnicu dopremiti i sutra.
