Stojimo pred slikom Miroslava Šuteja iz 1962. "Bombardiranje očnog živca" i oči nas doista bole zbog optičkog nasilja. No, daleko smo od toga da bismo se ljutili jer otisak Šutejeva crteža doista uzbudljivo prenosi svu likovnu snagu i ljepotu vremena u kojemu je nastao njegov izvornik. A dio je sigurno jedne od najvažnijih ovogodišnjih izložbi, koja je upravo otvorena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, "Za aktivnu umjetnost – Nove tendencije 50 godina poslije (1961.-1973.)". U blizini su Šutejevih izložaka i optički atraktivne "Svjetlosne linije 7" Getulija Alvijanija iz 1962. Tu su da nas podsjete kako su Nove tendencije bile međunarodni projekt i pothvat koji je skupina umjetnika i kritičara inicirala u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu (što je današnji MSU). Od 1961. do 1973. na pet su međunarodnih izložbi predstavljena aktualna strujanja na europskoj likovnoj sceni.
Ponajprije se to odnosilo na tradiciju konstruktivizma, neoplasticizma i ideje Bauhausa, a širilo se sve do kinetičke, kompjutorske i konceptualne umjetnosti. O tome su na simpozijima raspravljali i domaći i strani kritičari i teoretičari. Sve su likovne snage bile u punom pogonu, a plakati Ivana Picelja pravi su najavni biseri Novih tendencija! Restaurirane su i "Svjetlosne orgulje" Kolomana Novaka iz 1968. Iznova su izgrađeni i ambijenti Jesusa Raphaela Sotoa. Odličan su posao obavili kustosica Ivana Janković, njezin kustoski tim i Darko Fritz, čiji je postav izložbe i sam umjetničkog predznaka.
Uživat ćete uz ovu atraktivnu muzejsku "obnovu" slavnih Novih tendencija. A uz nju u još jednom posebno vrijednom studijskom muzejskom radu, izložbi "Arhitektura za humaniji svijet – Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58". Dr. sc. Jasna Galjer rekonstruira tu nastup Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958., gdje je, kako kaže, najveća atrakcija bio ruski paviljon s izloženim satelitima, čemu je naš Richter na sofisticiran način "parirao" svojim paviljonskim zahvatima.
