Richard Powers plodni je američki romanopisac čiji je roman "Iznad svega" 2019. godine nagrađen Pulitzerovom nagradom. Nedavno ga je objavila Fraktura u prijevodu Lare Hölbling Matković i pod uredničkom paskom Sanje Jovičić. Riječ je o knjizi koja bi trebala biti obavezna literatura za sve djelatne političare, i u Brazilu i u SAD-u, ali i u Hrvatskoj. Jer Powers u svom opsežnom romanu piše o drveću, ali i cijelom biljnom sustavu koji suvremena civilizacija ubrzano uništava u opsesivnoj jurnjavi prema što većem profitu. Roman je spoj beletristike i znanstveno utemeljene studije, što ponekad otežava njegovo čitanje, jer usporava srednjostrujaški romaneskni linearni hod. Naravno, lutajući bespućima SAD-a, Powers svojim likovima opisuje i propast tradicionalnih usitnjenih farmera i bezdušnu dominaciju velikih kompanija i sustava koji nemaju vremena ni živaca za nijanse, stvarajući tako uvjete za pobunu svih onih koji se osjećaju prevareno, ugroženo i poniženo. A tih ima na milijune. "Iznad svega" je roman vapaj za ugroženo drveće i ugrožene biljne vrste, ali i roman koji ispisuje mogući hodogram novih revolucija koje bi mogle izbiti i u naoko bogatim i sigurnim zapadnim društvima i demokracijama.
U temelje svog ekološkog romana autor je ugradio devetero likova različitih i po obrazovanju i po porijeklu i po ekonomskom statusu. No riječ je o ljudima koji su u svojim životima dolazili u bliski kontakt s drvećem. Tako je Nicholas Hoel potomak obitelji koja je, doselivši se u prostranstva Iowe, uz kuću zasadila šest američkih kestena. Samo je jedan preživio i postao gigant koji je obilježio generacije. I uvijek je jedan član obitelji slikao sve kestenove mijene puneći obiteljski album vrijednim sentimentalnim blagom sve do trenutka kad je farma propala i prodana nekoj kompaniji koja je divovski kesten odlučila posjeći sa stoičkim mirom s kakvim se svih ovih godina ruši drveće na Medvednici ili drugdje po Hrvatskoj. Tu je i znanstvenica Patricia Westerford koju je korumpirana akademska zajednica (svaka sličnost s Hrvatskom posve je isključena) ekskomunicirala i pokušala uništiti jer je otkrila da drveće međusobno komunicira i razmjenjuje informacije. A to je i dokazala svojim bespoštednim i dirljivim istraživanjima. A kada se ti zaljubljenici u drveće okupe oko drevne sekvoje zvane Mimant pokušavajući je spasiti od drvosječa i moćne tehnike, ali i pokušavajući spasiti (pra)šume koje bi po njima trebale ostati neuređene i divlje jer samo tako mogu služiti biosustavu, a onda i čovjeku, dolazi do eksplozivnog sukoba. A taj Mimant, stari sjevernokalifornijski gorostas, čija se visina može uspoređivati s tornjevima neke obožavane europske gotičke katedrale, samo je simbol prirode koju čovječanstvo nekažnjeno uništava uz pomoć tzv. tehnološkog napretka. S Mimantom se borci za prirodu lako identificiraju. Ali nisu dovoljno snažni da ga obrane od kapitalističkog stroja ni od kapitalističke ideologizirane propagande. Proglašeni su gotovo teroristima, da bi onda teroristi i postali jer se počnu služiti paljevinama industrijskih pogona i vozila te alata koji služe za rušenje i grubu obradu debala.
A kada pri takvoj jednoj samoubilačkoj akciji slučajno strada mlada idealistica Olivia, grupa od pet pobunjenika odlučuje se na bijeg u ilegalu i na skrivanje svih tragova koji bi je mogli razotkriti. No malo što se danas može sakriti od državnih organa gonjenja, naravno, pod uvjetom da organi gonjenja doista i žele uhvatiti one koje gone. I da ne fingiraju iz ovih ili onih razloga. Pa na kraju dođu do svog cilja, sveučilišnog profesora Adama koji mora platiti kaznu i za svoja, ali i za tuđa (ne)djela. Iako je kraj romana prilično neodređen, Richard Powers tom je angažiranom prozom dokazao da mu je važnije otvarati bitna društvena pitanja nego se baviti protočnošću radnje i literarnim stilom ili pak poentiranjem. Pri tome je i zorno dočarao današnju situaciju u sjevernoj Americi, zemlji koja je kod brojnih svojih građana nepovratno ubila ideju solidarnosti, čovječnosti, ali i poštovanja znanosti i znanstvenih spoznaja. "Iznad svega" je roman o jednom amoralnom vremenu koje svoje najvrednije resurse uništava neronovskom upornošću. A lucidni Richard Powers s pravom se pita dokle.
