Zanimljiva izložba "Djeca tehnologije: elektronička računala" traje još ovaj tjedan, do nedjelje 26. veljače u zagrebačkome Tehničkom muzeju. Uz stručno vodstvo i zanimljiva objašnjenja posjetitelji će moći doći do saznanja koja do sada nisu imali i mnoge će im stvari postati jasnije.
Izložba je podijeljena u pet osnovnih cjelina:
1. Kalkulatori: kratka povijest pomagala za računanje – izloženi: abak, logaritamsko računalo (šiber), mehanički stolni kalkulatori (vergleci), džepni kalkulatori (Digitron), analogno računalo itd.
2. Razvoj tehnologije do IBM PC: digitalna računala – sustav IBM 1130, funkcionalne cjeline – dijelovi (unutarnje i vanjske memorije, ulazne i izlazne jedinice – tipkovnice, monitori, pisači itd.) te osobno računalo IBM 5160 koje je bilo rezultat toga razvoja.
3. Tehnologija nakon IBM PC (1981): pripadajuće funkcionalne cjeline – dijelovi: monitor, tipkovnica, pisači, miševi i pripadajuće komponente PC-a (integrirana sučelja, matične ploče, napajanja) te, ne kraju, moderno računalo opće namjene (ThinkCentre).
4. PC (osobna računala) i računala posebne namjene te periferne jedinice domaće proizvodnje (Galeb, Orao, Ivel Ultra, itd.)
5. PC (osobna računala), prijenosna i mini računala strane proizvodnje i pripadajuće periferne jedinice (Triglav, Alfa, Commodore, Spectrum, Atari itd).
Na izložbi „Djeca tehnologije: elektronička računala“ izloženo je 114 eksponata, dvadesetak panoa i vremenska lenta te izgrađena prostorija (soba) – igraonica sa starim računalima u funkciji. Također prikazivat će se video klipići odgovarajućeg sadržaja.
Značajni predmeti: sustav IBM 1130, komunikacijska oprema za prvu internetsku vezu u Hrvatskoj, prvo osobno računalo IBM-a (IBM XT), ZX Spectrum, Commodore 64, Ivel Z3.
Umijeće računanja vrlo je staro. To potvrđuju i brojne drevne građevine koje ne bi mogle nastati bez toga umijeća. Rano se razvilo i prvo jednostavno pomagalo u računanju. Bio je to abak koji se u raznim oblicima rabio u raznim kulturama, a zadržao se u nekim dijelovima svijeta i do danas.
Nakon višestoljetnoga razdoblja stagnacije tijekom 17. stoljeća procvat prirodnih i tehničkih znanosti doveo je do otkrića novih metoda numeričkoga računanja. Sporost i česte ljudske pogreške pri računanju potaknule su razvoj mehaničkih strojeva za izvođenje osnovnih aritmetičkih operacija. Velik prinos njihovu razvoju dao je Charles Babbage. On je 1833. izradio nacrt analitičkoga stroja za računanje čije je načelo rada bilo slično današnjem računalu. Stroj nije dovršen, ali vizionar Babbage prozvan je ocem modernoga računala.
Snažniji razvoj strojeva za računanje potaknula je uporaba električne energije i pronalazak elektronske cijevi. Pojavila se i ideja o univerzalnom stroju koji bi se rabio za različite zadatke. Alan Turing razvio je teorijski model takva stroja i prvi put za njega uporabio naziv computer. Elektronska cijev razlikuje samo dva stanja (prisutnost ili odsutnost električkog signala) te je logično uslijedio prelazak na binarni brojevni sustav. Uz uporabu znanstvenih i tehnoloških dostignuća, 1943. završeno je u strogoj tajnosti prvo elektroničko računalo Collosus, koje je rabljeno za dešifriranje povjerljivih njemačkih poruka. Tri godine poslije u SAD-u je predstavljen ENIAC, prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke. S njim je započela era elektroničkih računala.
Od predstavljanja ENIAC-a do predstavljanja IBM-ova osobnoga računala proteklo je 35 godina. U tom relativno kratku razdoblju računalo je doživjelo goleme promjene: postalo je maleno, jeftino, snažno, pouzdano i doista univerzalno. Takav razvoj omogućio je, prije svega, pronalazak tranzistora 1947, zatim integriranoga kruga 1958. i mikroprocesora 1971. Jedan izum vodio je drugomu pa su se pojavile diskete, tvrdi diskovi, računalni miš, modem, pisač… Rad računala unaprijedilo je i razdvajanje programa na operacijski sustav i korisničke programe te pojava prvih korisničkih programa na tržištu. Grafičko korisničko sučelje i računalni miš još su više pojednostavnili uporabu računala. Internet je povezao sve vrste komunikacija širom svijeta, što je iz temelja promijenilo našu kulturu.
Predviđanja za budućnost računala različita su. Sadašnjost mu je neupitna u svim područjima ljudske djelatnosti. Djelić burne prošlosti predstavljen je na izložbi.
Računala su naši suvremenici. Nastala su i razvijala se skupa s nama. Dok nas je prije zanimalo od kojih se dijelova računalo sastoji i kako radi, današnji su korisnici više usmjereni na mogućnosti i način rada programa kojima se koriste, a manje na to kako računalo radi. Zato računalo danas svatko gleda na svoj način: netko kao na igračku, netko kao pomoć u poslu, a za nekoga je računalo osnovno sredstvo za rad. Izložbom se želi pokazati što su računala, od čega se sastoje i kako je tekao tehnološki razvoj. Želi se pokazati ono što je pomalo zaboravljeno, a mlađim je korisnicima i manje poznato.
Povod za organizaciju izložbe je 30 godina od objave prvog osobnog računala IBM-a. Izložba ima cilj skrenuti pozornost na činjenice vezane uz nastanak i tehnološki razvoj, posebno današnjih osobnih računala. Slijedom tehnološkoga razvoja prikazani su dijelovi računala koji su s vremenom postajali sve manji i sve učinkovitiji. Naposljetku imamo računala mase samo nekoliko kilograma koja su neusporedivo učinkovitija od računala ENIAC mase 30 tona, koje je zapremalo površinu od 120 m2.
Nekoliko izložaka treba posebno navesti jer se inače rijetko mogu vidjeti. Među njima je magnetski bubanj, naprava kakva je služila kao vanjska računalna memorija prvoga komercijalnog elektroničkog računala. Izložena je i komunikacijska oprema koja je poslužila za uspostavu prve internetske veze u Hrvatskoj. Na izložbi je i prvo osobno računalo IBM-a. Sjetit ćemo se i računala koja su razvijena i proizvedena u Hrvatskoj i na području bivše države na kojima smo stjecali prva praktična informatička iskustva.
