– Da samo vidite što je sve devedesetih godina izgrađeno u Podstrani. Svaki je mali vrt postao gradilište, čuda su se dogodila u našem lijepom naselju. Ja imam vrt i polje izvan naselja koje obrađujem i čuvam – rekla je gospođa iz Utrine kad je čula da se blizu njezine kuće sastaju arhitekti.
“ApolitikA” u Podstrani
A upravo su u Podstrani nedaleko od Splita, u hotelu La Meridien Lav hrvatski arhitekti i njihovi gosti iz svijeta razgovarali o temama arhitekture i urbanizma na 3. kongresu hrvatskih arhitekata. Politika s velikim A na početku i na kraju riječi omeđila je kao središnja tema i ovaj skup s više od 600 okupljenih sudionika. Rekordan je to broj, kaže arhitekt Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata koje je organiziralo ovaj kongres zajedno s Hrvatskom komorom arhitekata. – Naglasak kongresa svakako je to što je već prvoga dana potpisana izjava, zbirka tekstova s temom “ApolitikA”. U toj je izjavi arhitektonska struka artikulirala brigu o prostoru s planom djelovanja do 2013. godine. UHA i Komora zajedno su ponudile Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša na čelu s ministricom Marinom Matulović-Dropulić smjernice za izradu arhitektonske politike. Ministarstvo je tako preuzelo obavezu da se brine o očuvanju prostora – kaže Hrvoje Hrabak.
Okrugli stolovi
Sjajna je bila atmosfera tijekom tri dana, posebice zbog razgovora u skupinama, kažu arhitekti. Pretreslo se sve od urbanizma do održivog razvoja. Na tapetu su bili Dubrovnik, Gruž, spomenici... Arhitektonsko nasljeđe bilo je tzv "ciljno područje" brojnih izlaganja. Bavili smo se i posljedicama nemogućnosti kontrole arhitektonske izvrsnosti, s obzirom da komsije koje postoje u gradovima arhitektonsku izvrsnost mogu kontrolirati i davati svoje mišljenje tek kad je riječ o kućama preko četiristo "kvadrata". Sve ono što se gradi u manjem mjerilu, a to su najvećim dijelom obiteljske kuće - prepušteno je volji i estetskom sudu pojedinaca, a ne stručnjaka arhitekta.
Partnerstvo s Ministarstvom graditeljstva
Ključna je ta izjava potpisana s ministricom Marinom Matulović-Dropulić. Ona nije samo deklaracija nego daje legitimitet struci. Mi smo inicirali ideju sređivanja stanja u prostoru. To je zajednički posao koji treba okupiti i stručnjake iz drugih područja. Mora postojati društvena volja, to smo znali od prvoga kongresa. Arhitektonsko naslijeđe naše je ciljano područje. Imamo informacije kako to rade Irci, Belgijci, a prava priča razvit će se tek kad se donesu programi u najvišim državnim tijelima kao što je Sabor, rekao je prvi čovjek Hrvatske komore arhitekata Tomislav Ćurković.
