Panel o održivosti

Hrvati godišnje bace 400 tisuća tona otpada od hrane, najviše voće i povrće od kojeg se većina može iskoristiti!

Filip Popović
24.11.2022.
u 14:30

Procjene su da u Hrvatskoj po glavi stanovnika godišnje bacimo čak 70 kilograma. Panel 'Održivost u gastronomiji' u organizaciji Cateringa Lisak dao je uvid u jedan novi, drugačiji način razmišljanja i poslovanja naročito kad je gastronomija u pitanju.

Problem bacanja hrane upravo je u vrijeme blagdana koji nas očekuju i najizraženiji. Cijena količine otpada od hrane iznosi zapanjujućih 140 milijardi eura, a istovremeno 790 milijuna ljudi diljem svijeta gladuje. – Odlučili smo jasnim porukama potaknuti sve nas na razmišljanje o problemu bacanja hrane. Upravo sada kad nas očekuje vrijeme slavlja i povećane potrošnje hrane. Nakon više od 8 milijuna pripremljenih obroka te 20 tisuća eventa razvili smo model kojim pozivamo sve na promišljanje o ovom problemu te da zajedno u Hrvatskoj pokrenemo trend održivosti u gastronomiji! – istaknula je Ana Lisak, vlasnica Cateringa Lisak.

Foto: Filip Popović

Pozitivne promjene u praksi

Odgovornost se sastoji u razumijevanju utjecaja na okoliš kroz procese i praksu hranjenja. Prehrana nije tek puko hranjenje, već zahtjev za visokom kvalitetom, raznolikošću i odgovornim praksama u svim dijelovima prehrambenog lanca. – Kao kuhari i kulinarski znalci dužni smo predano raditi na očuvanju i brizi za svoj planet, a to ćemo učiniti najprije kroz brigu o svom lokalnom proizvođaču, edukaciju svojih kolega i kroz vlastite pozitivne promjene u praksi. U kreiranju individualnih menija za klijente veliku važnost pridajemo iskoristivosti namirnice i optimizaciji porcija s obzirom na nutritivnu vrijednost namirnice. Kroz raznovrsne projekte u kojima smo sudjelovali, a imali su težište u održivosti i ekologiji, glavni naglasak je na dvije stvari: lokalnosti i sezonalnosti. Tu je početak mantre o održivom razvoju u našoj industriji. Svakako je bitno razumjeti i food waste koncept u kojem hrana nije namijenjena bacanju, namirnica mora biti iskorištena u najvećoj mogućoj mjeri jer održivost znači i odgovornost! – istaknula je Morana Mijač, chef edukator & konzultant.

Foto: Filip Popović

Priprema u kuhinji prvi korak do koncepta održivosti

Na svakodnevnoj bazi kućanstva godišnje mogu smanjiti otpad od hrane i do nekoliko desetaka kilograma. – Unutar svake kuhinje priprema se smatra temeljem za dobru organizaciju rada, a ujedno je i važan faktor u održivom konceptu. Dobar primjer je priprema temeljaca za razna jela koji mogu biti napravljeni i od “otpadaka” povrća ili ne tako savršenih komada koji više nemaju funkciju u nekoj salati ili glazirani na tanjuru. Kora češnjaka odličan je primjer začina za razna jela, jer je savršen aromatik i vrlo često ga u tu svrhu i koristimo u našim jelima! – istaknula je Lea Marija Pavlić iz Cateringa Lisak. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci 400 tisuća tona otpada od hrane, a najveći dio toga je otpad od voća i povrća, dok je u svijetu na prvome mjestu otpad od kruha.

Blagdani bez prekomjernog otpada

Količine hrane koje se bacaju po stanovniku su zabrinjavajuće. – Između 50 i 70 kg bačene hrane otpada na domaćinstva. Možemo maksimalno djelovati na osvješćivanje ljudi na pripremu hrane u domaćinstvima. No, ostaje i sektor uslužnih djelatnosti, restorana, gdje je svaka inicijativa u kontekstu zelene priče i više nego potrebna. Danas su sve popularniji održivi restorani i hoteli – izjavila je izv. prof. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost na Veleučilištu Velika Gorica.

Foto: Filip Popović

Ususret blagdanima koji su pred nama5 razmislimo o prekomjernoj potrošnji hrane te otpadu koji ćemo proizvesti. Etablirano poslovanje treba podići na nove razine u kojima ćemo biti sudionici aktivne promjene i svijesti o važnosti svih procesa industrije te na taj način vratiti dug društvenoj i poslovnoj zajednici kvalitetno osmišljenim jelovnicima i ukusnom hranom te kulturom održive gastronomije i poslovanja.

Foto: Filip Popović

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije