Nigdje u Hrvatskoj jedno mjesto ne živi kao velika galerija. Drvene skulpture dočekat će nas čim kročimo u Ernestinovo i voditi glavnom ulicom sve do izlaza iz naselja, a negdje na njezinoj polovici pažnju svakog prolaznika privući će fascinantni park krcat drvenim "gorostasima", u čijem je srcu, kao kruna te priče, Galerija Petar Smajić. Jedinstveni Park skulptura prikaz je radova koje su tijekom pola stoljeća stvarali kipari naivci, dlijetom i batom, urezujući u trupac starog slavonskog hrasta svoja poimanja svakodnevice seljaka, težačkog života i običaja. Zajedno s onima koje čuvaju u galeriji, ukupno je 400 skulptura u ovom selu, inače tek 12 kilometara udaljenom od Osijeka.
Drveni reljef iz 1973.
Kiparska kolonija u Ernestinovu održava se prvoga tjedna u kolovozu, a baš ove godine slavi svoj veliki 50. rođendan. – Očekujemo desetak kipara te pet ili šest slikara iz cijele Hrvatske, kao i goste iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine... Bit će to prava slavljenička kolonija! – najavljuje kipar Ivica Tolić, dopredsjednik Likovne udruge Petar Smajić koja organizira Kiparsku koloniju u Ernestinovu.
Osnova je izrada skulpture većih dimenzija u slavonskom hrastu, a umjetnici su samouki, tzv. naivci. Kako je naivaca sve manje, rado im, kaže Tolić, dolaze i akademski kipari koji dodatno obogaćuju program. Rade dlijetom i batom, a pomognu si malo i motornom pilom. Što ako pogriješe u radu?
– Nema zabune, ne možete dobiti novi komad drveta – smješka se Tolić dodajući kako svake godine nastane desetak radova.
Debla nabavljaju u Hrvatskim šumama, a više se nitko ne čudi kada se pred Galerijom uparkira šleper s 15-ak trupaca, od kojih svaki teži približno 1000 kilograma. Štoviše, posebno je to veselje.
– Ernestinovo živi s kolonijom, ne trebamo se brinuti za njezinu budućnost – ponosan je naš sugovornik.
Najviša im je skulptura od četiri metra, no ne izrađuju više tolike, nego su se zbog praktičnosti smještaja i održavanja orijentirali na likove u prirodnim veličinama, oko dva metra. Za našeg posjeta taman su pripremali postavljanje 30 skulptura po glavnoj mjesnoj ulici, koje su bili privremeno uklonili zbog infrastrukturnih radova. Brinut će se o njima Općina Ernestinovo.
Dok koračamo Galerijom Petar Smajić, pogled nam pada na fascinantan drveni reljef iz 1973. godine, s prve kolonije, a prikazuje tadašnji život i običaje u Slavoniji – od radova u polju, preko pečenja rakije pa do udvaranja mladića djevojkama. Čuvaju i danas, dakle, prve skulpture, a iako su pola stoljeća stare, izgledaju kao nove.
– Održavaju li se pravilno, bez po muke mogu trajati desetljećima, pa i hrastove kuće stare su više od 100 godina. Treba ih samo jednom u tri godine premazati – pojašnjava kipar Tolić.
Kolonija nije održana samo 1991., kada je ratni vihor doslovno razorio ovo selo, no već 1992. organizirali u je u progonstvu u Osijeku i tako su činili pet godina.
– Vratili smo se u Ernestinovo 1997., a prvi koji su ušli u selo bili su upravo kipari – prisjeća se Tolić.
Dok su skulpture izložene na ulici i u parku dostupne oku turista u svakome trenu, one u galerijskim odajama ipak nisu.
– Galerija nije otvorena jer nemamo sredstava za zaposlenika koji bi konstantno bio na usluzi svim gostima Ernestinova, no može je se posjetiti tako da se nazove Općinu Ernestinovo pa ona osigura da netko dočeka goste – zaključuje Tolić.
Nepravilna potkova
Inače, prethodnica Kiparskoj koloniji Ernestinovo u kolovozu je Dječja kiparska kolonija koja svakih uskrsnih praznika, na tri dana, okupi do 200 mališana koji u to slavonsko mjesto dolaze iz cijele Hrvatske, BiH, Srbije, Mađarske, Njemačke, Nizozemske...
Ernestinovo je pretrpjelo velika razaranja u Domovinskom ratu. Posebne ratne ožiljke nosi Laslovo u sastavu iste općine, no skriva se tamo i pravi prirodni dragulj – meandar. U obliku je nepravilne potkove, a riječ je o starom toku rijeke Vuke uz koji su drvene kućice i roštilji na otvorenom. Dužine je 4400 metara i u njemu je 500.000 kubika vode. Omiljeno je to izletište mještana koji se tamo kupaju i veslaju, a raj je to za ribiče.
OCJENE
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš: 10
Gostoljubivost i susretljivost: 10
Kvaliteta i raznolikost smještaja: 7
Sadržaji za djecu: 7
Biciklističke staze; rekreativni sadržaji: 7
Pješačke staze i šetnice: 7
Kulturni sadržaji: 9
Izletišta: 8
Autohtonost: 9
Opći dojam: 7
Ukupna ocjena: 81
POREDAK
- NEDELIŠĆE 88
- VELIKA PISANICA 88
- LOVINAC 87
- MARIJA GORICA 85
- ERNESTINOVO 81
- MARIJA BISTRICA
- DONJA VOĆA
- KAPTOL
- JASENOVAC
- SV. PETAR U ŠUMI
- VRPOLJE
- BABINA GREDA
- PODRAVSKE SESVETE
- VOĆIN
- KLANA
- RAKOVICA
S 30 vrsta sladoleda po receptu iz '70-ih gosti se ovdje mogu ljeti rashladiti
Gotovo na istome mjestu slastičarnica obitelji Mezut u središtu Ernestinova već pola stoljeća razveseljava mještane i njihove goste sladoledom po receptu koji potječe, kako kažu, još s početka 1970-ih. Po starinskoj su recepturi pripremljene i krempite i baklave, za koje se tijesto i krema pripremaju u njihovoj kuhinji, "po domaći".
Slastičarnica danas nosi ime Caffe Bar Bistro Breza i posljednjih osam godina vodi je Mesut Zendeli i koji je tako preuzeo obiteljski posao kojega je početkom 70-ih pokrenuo njegov otac.
– Nema restorana u Općini Ernestinovo, no kod nas se mogu pojesti ćevapi, hamburger, cheeseburger, krumpirići, jela s roštilja, sladoled, kolači – prikazuje Mesut Zendeli dodajući kako u dogledno vrijeme planiraju proširiti asortiman. Za ljetnih sparina u njihovoj vitrini goste mami i do trideset vrsta sladoleda. No, bez obzira na tu brojku, najtraženiji su im okusi vanilija i čokolada.
– Pokušavamo polako naviknuti goste i na malo egzotičnije okuse – smješka se Mesut.
Ernestinovo se nalazi 12 kilometara južno od Osijeka, na cesti Osijek – Vinkovci, i na tom je potezu i bistro Breza, sa svojom natkrivenom terasom koja dodatno proširuje prostor lokala. Povijest im seže pola stoljeća unatrag, no prvi lokal u kojemu je bila slastičarnica sravnjen je sa zemljom.
– Razrušena je slastičarnica, kao što je razrušeno i sve ostalo. Bile su to zaista teške godine. Vratili smo se 1998. i odmah podigli lokal na noge i počeli ponovno raditi – prisjeća se Mesut, ponosan na dugu prošlost obiteljskog posla.
Večernjakove zvjezdice
Izbor i kvaliteta jela (do 50 bodova): 32
Izbor i ponuda pića (do 15 bodova): 11
Posluga i ljubaznost (do 10 bodova): 10
Dojmovi i prostor (do 20 bodova): 11
Ukupnost ponude (do 5 bodova): 3
Ukupno: 67