Vrhunski majstori iz bečkog vinogorja izradili su koncem 19. stoljeća pet zidanih bačvi koje su dopremljene u vinariju u Erdut nedaleko od Osijeka. Obložene su iznutra glasovitom keramikom ZsoInay. U četiri se čuvalo vino, a peta je služila – za kartanje.
– Tadašnji vlasnik Ervin plemeniti Čeh “udao se” u Erdut, jer je supruga Fanika zapravo bila vlasnica imanja, i ona je branila životne radosti. Ervin je morao pronaći bijeg od te svoje nesretne sudbine, tako da se danima skrivao u ovoj bačvi i kartao. Supruzi je pak pisao pisma koja bi joj njegov komornik slao iz mađarske Pešte, dok bi se on cijelo vrijeme skrivao u bačvi – govori nam Hrvoje Pavić, suradnik za turizam u Erdutskim vinogradima d.o.o., dok stojimo pred zidanim bačvama u toj vinariji.
Bačva popije 750 litara vina
Još znamenitija bačva pak “leži” u njihovim vinskim podrumima. Riječ je o najvećoj drvenoj bačvi na svijetu u upotrebi, a stane u nju 75.000 litara vina i uvijek je do vrha puna graševine. Izradila ju je poznata slavonska bačvarija DIK Đurđenovac, a nastajala je gotovo deset godina.
– Građena je po ideji tadašnjeg direktora razvoja IPK Osijeka, magistra Josipa Pavića, koji je danas vlasnik vinarije. Razmišljali su koncem 70-ih godina po čemu će ova vinarija biti najposebnija na cijelome svijetu i dosjetili su se da se napravi najveća drvena bačva na svijetu u upotrebi, da se u njoj može držati vino. Prethodna najveća je bila kutjevačka, s 56.000 litara, pa su odlučili da će erdutska biti za 20.000 litara veća – smješka se naš sugovornik.
Jedna cijela slavonska šuma nalazi se u toj bačvi, konkretno 109 hrastova. Prazna je teška 20 tona, a na sebi ima dvije i pol tone željeznih okova.
Ukrasno dno bačve isklesao je početkom 2000-ih poznati slavonski kipar Mato Tijardović. Motivi na njemu predstavljaju slavonski vinski oltar, hrvatski pleter simbolizira postojanost hrvatskog naroda na ovome području, tu je i prikaz tradicionalnih radova u vinogradu, zatim motiv plemićkog grba obitelji Adamović i Čeh te uklesana godina 1730., kada je tvrtka osnovana.
– Središnje mjesto zauzima posljednja večera jer kršćanstvo je kao svjetska religija najviše zaslužno za širenje kulture uzgoja vinove loze. Nama je, pak, najznačajniji prikaz dobre fešte, pri dnu – pokazuje nam on.Bačva je u bazenu od 75.000 litara, za slučaj da “popusti”, kako bi vino bilo spašeno.
– Bačva godišnje “popije” 750 litara vina. Dakle, bez obzira na to što je 30 godina u funkciji, i dalje svake godine “popije” jedan posto vina – otkriva nam.
– Vinarija je danas kapaciteta gotovo sedam milijuna litara. Poznati smo i po najvećem vinogradu u Hrvatskoj u jednome komadu, baš u Erdutu, a proteže se na 500 hektara, što je gotovo tisuću nogometnih terena – objašnjava Hrvoje Pavić.
Od vinskih podruma i dvorca do vidikovca s kojega puca pogled na moćni Dunav, vodi klanter, koji u Erdutu označava šetnicu s tri strane obraslu vinovom lozom. Rastu u njemu stolne sorte muškat, hamburg i kardinal, i glavno je pravilo da gost može ubrati onoliko grožđa koliko može pojesti dok šeta klanterom.
– Erdut je u srednjem vijeku bio gradska općina, a ona je 1403. potvrdila kupoprodaju vinograda među svojim sugrađanima pa prije gotovo 620 godina imamo prvi pisani spomen vinograda u Erdutu – navodi on. Vidikovac Erdutskih vinograda jedan je od najljepših vidikovaca na srednjem Podunavlju, odakle puca pogled na cijelu Bačku. Specifičan je zbog manifestacije “Wine & Bike Tour”.
Kula sa staklenim spremnikom
U blizini je srednjovjekovna erdutska kula, podignuta u doba turskih osvajanja.
– Nakon odlaska Turaka zapuštena je, a krajem 19. stoljeća obnovio ju je tadašnji vlasnik erdutskog vlastelinstva Ervin Čeh i u njoj uredio grobnicu za svoju prvu suprugu. Na vrhu kule je uredio stakleni spremnik u kojem se grijala voda i prirodnim se padom spuštala u dvorac, koji je danas u sklopu vinarije – govori nam Hrvoje Pavić, inače i profesor povijesti, dodajući kako je u planu obnova kule.
Dvorac je pak iz 18. stoljeća, a konačni izgled dobiva koncem 19. stoljeća. I njega čeka obnova...
Direktor razvoja IPK Osijek, magistr Josip Pavić je danas vlasnik vinarije. Možda bi bilo dobro da nam gosp. ispriča kako je gosp. svojom sposobnosti i ustrajnim radom uspio postati vlasnik vinarije, s ciljem da mladim prenese svoja menađerska iskustva.