Svjetsko gospodarstvo se 2002. godine počelo oporavljati od recesije, ali krajem godine pojavili su se znakovi usporavanja rasta. S tim su došla i strahovanja da se u 2003. godini neće ostvariti predviđanja brojnih ekonomista o rastu u visini od 2,5 posto.
Svjetsko tržište dionica ponovno je u 2002. godini izgubilo na vrijednosti, uz samo nekoliko izuzetaka. To je treća godina zaredom da zapadnoeuropske i američke burze gube na vrijedosti. Vodeći poslovni ljudi smatraju da je tu riječ o prenapuhanim vrijednosnicama iz razdoblja tehnološkog i telekomunikacijskog investicijskog buma devedesetih godina. Zabilježeno je i nekoliko bankrota značajnih tvrtki u Americi, Europi i Japanu.
2002. bila je godina oporavka od slabije 2001, koja je nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države doživjela dodatno usporavanje. Američko gospodarstvo, koje čini 25 posto ukupne svjetske proizvodnje, u 2002. poraslo je za oko 2,5 posto, a u 2003. se očekivala još veća stopa rasta.
Premda se američko gospodarstvo sporo oporavlja, u znatnoj je prednosti nad Japanom i Njemačkom, drugim i trećim najvećim svjetskim gospodarstvima. Kraj 2002. godine Japan je dočekao zaglibljen u deflaciju, bilježeći pad cijena već treću godinu zaredom. Japanske banke su nesolventne, a gospodarstvo je u padu, sa slabim izgledima za oporavak u 2003. godini.
Stručnjak za Japan ekonomist Clyde Prestowitz kaže da japanski model rasta, kojim je zapravo upravljala država, toliko poštovan u osamdesetim, više ne funkcionira: "Japan je posjedovao pobjedničku formulu od 1950. do oko 1980. To je bila toliko dobra formula da je se jednostavno nisu mogli riješiti, te je od osamdesetih pokušavaju zakrpati, premda ta formula više nije prikladna uvjetima i sve češće jednostavno ne funkcionira.
Neki ekonomisti danas opisuju Japan kao silu u opadanju koja je sve manje kompetitivna s Kinom čije je gospodarstvo 2002. poraslo za više od 7 posto, a slična stopa rasta očekuje se i u 2003. Kina je zamijenila Japan na mjestu vodećeg azijskog izvoznika u Sjedinjene Države, te privlači velik obujam direktnih stranih investicija, po nekima čak više od 50 posto sveukupnih stranih ulaganja u Aziji.
Rusija je nakon jednog desetljeća tegobnog prijelaza na tržišno gospodarstvo u 2002. godini već treću godinu zaredom zabilježila znatan rast, oko 4,5 posto. Latinska Amerika i Afrika su postigle loše rezultate. Brazil se nalazio na rubu recesije, razapet između zahtjeva za pojačanom državnom potrošnjom i zahtjeva za restriktivnom fiskalnom politikom koja je nužna za namirivanje ogromnih dugova. Afrika je zabilježila porast od 3 posto, međutim kriza zbog side i ratova umanjila je porast prihoda po glavi stanovnika.
Krajem godine dolar je deset posto slabiji nego što je bio početkom godine. Zlato, čija cijena često raste u razdobljima nemira, doseglo je najvišu cijenu u zadnjih pet godina, a cijena nafte je, zbog nemira u Venezueli i mogućeg rata u Iraku, premašila 30 dolara po barelu. (H)
