Baš kao i prethodnih desetljeće i pol, čarobna je, snježna dekoracija za blagdane i ove godine izostala. Snijeg za Božić nije tek lanjski snijeg, jer bijeli smo Božić posljednji put doživjeli 2007. godine. Zagreb je te godine prekrilo 11 cm snježnog pokrivača, a te se Badnje večeri, zabijelila i Lika, Gorski kotar i Slavonija. Taj je do sada posljednji, bijeli Božić bio i ujedno i najhladniji Božić u posljednja dva i pol desetljeća te peti najhladniji u posljednjih 70 godina. Tko je ukrao bijeli Božić - mrgudni, zeleni Grinch, ipak nije. Po mišljenju stručnjaka, krivci su, tzv. Božićne ciklone, koje imaju i svoja imena, pa tako za nedolazak snijega, u savršenom, blagdanskom tajmingu, možemo okriviti Branku i Jasnu, Grgu, Marcela i Ota.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), od 1961. do 2020. godine, na 11 glavnih meteoroloških postaja nizinske i gorske Hrvatske najviše snijega za blagdane bilo je na Zavižanu, koji se može pohvaliti s čak 56 Božića u bijelom, no zadnje je snježno, božićno jutro i tamo osvanulo 2019. godine. Gospić je, u tih 60-ak godina, imao 29, a Ogulinu 24 bijela Božića, no posljednji u Gospiću bio je 2017., a u Ogulinu 2011. godine. Na svim ostalim postajama širom Hrvatske snijeg je, na božićno jutro, posljednji put izmjeren 2007. godine.
FOTOGALERIJA Sjećate li se snijega u Zagrebu 2014.?
Ne čudi, stoga, što je upravo snijeg, kao sve veća rijetkost na ovim prostorima, prije pet godina, u Hrvatskoj dobio i svojevrstan spomenik. Riječ je o sasvim posebnoj skulpturi, „Delnički snježni rekordi“, za koju je inspiracija bila zima 2018. godine. Naime, tijekom te zime u Delnicama je izmjerena rekordna visina snijega, od čak 182 centimetara. Osim što podsjeća na taj snježni rekord, skulptura, na tamošnjem Trgu goranskih drvara i šumara, turistima, gostima i putnicima namjernicima na poseban i zanimljiv način prezentirati i druge podatke o izmjerenim visinama snijega u Delnicama. No, iako su nekim novim klincima zime bez snijega gotovo normalna pojava, oni stariji, baš kao i naša arhiva, pamte i drugačija, snježnija vremena - „Snijeg i led okovali ceste“, „Ledeno doba“, „Zameteni đaci“, „Hrvatska zatrpana snijegom“, „Snijeg i na Hvaru“, „Ledeni kaos“, „Lavine i odroni“, „Stigao polarni val“, „Snijeg paralizirao Hrvatsku“ – samo su neki od naslova članaka iz Večernjakove arhive, koja pamti i godine kada je debeli, bijeli pokrivač iznenadio čak i u proljeće.
Gorski kotar je, u svibnju 1957. godine, pogodio, neuobičajen za to doba godine, snježni val, od 5. do 8. svibnja palo je između 50 i 80 centimetara snijega. Proljetni se snijeg reprizirao i u svibnju 1969. godine, kad je Medvednicu prekrilo 10 cm snijega. U Begovom Razdolju je, na samom kraju svibnja 2006. godine, bilo izmjereno čak 40 cm snijega, dok je sredinom svibnja 2012. na Zavižanu izmjereno 24 cm snijega.
POVEZANI ČLANCI:
Upravo je Zavižan domaći rekorder po visinama snijega pa je tako, prema podacima DHMZ-a, 6. ožujka 1984. na toj najvišoj, meteorološkoj postaji u Hrvatskoj izmjereno čak 320 cm snijega. No, dva su centimetra bila dovoljna da 21. ožujka 2013. obore taj snježni rekord - na Zavižanu je tog dana izmjerena maksimalna visina snježnog pokrivača od 322 centimetra.
Tek nešto tanji snježni pokrivač, od 285 cm, davne je 1929. godine, u veljači, prekrio Gospić, koji je tada 'cvokotao' na minus 36 Celzijevih stupnjeva. I Zagreb je te, iznimno hladne 1929. godine, bio zameten snijegom. Za samo jednu noć, 12. veljače, metropolu je prekrio metar debeo snježni pokrivač. Debeli minusi prouzročili su probleme u prometu, pucali su vodovi, zaledila se Sava. Ni seoba na jug, te ekstremno hladne godine, ne bi pomogla, jer zaledilo se čak i more u Kvarnerskom zaljevu, a pod snijegom je bio i Krk, zabijelio se i Split, pa čak i Dubrovnik, koji je prekrilo 20 cm snijega. Između željezničkih postaja Vrhovine i Zrmanja nanosi snijega su, prema nekim podacima, duž pruge bili i do 8 metara te je željeznički promet u prekidu bio sve do 20. ožujka te godine, kada je prvi vlak iz Zagreba krenuo u pravcu Dalmacije.
Kobna zima 1976.
Snježna je bjelina 1976. godine u crno zavila dvije obitelji. Tog je siječnja izlet trojice dječaka, učenika osnovne škole u Solinu, završio tragično. Dječaci su se željeli grudati i igrati u netaknutom snijegu pa su se, tog kobnog, siječanjskog utorka, oko podne, zaputili prema Kozjaku, udaljenom pet kilometara od njihovih domova. Kada se nisu vratili svojim kućama, u potragu za njima su, oko 17 sati, krenuli spasioci. Potraga, u koju su se uključili i policajci, vatrogasci, psi tragači i brojni mještani, trajala je čitavu noć, a završena je u srijedu, na žalost tragično. Nešto poslije 13 sati, pronađena su mrtva tijela dvojice 11-godišnjaka, dok je treći, godinu dana stariji dječak, pronađen promrzao, ali živ, na jednoj litici, visokoj 40 metara. Godine 1993. Hrvatska je bila doslovno zatrpana snijegom već u studenom.
Galerija Naslovnice Večernjeg lista o rekordnim padalinama
Zadnja tri dana tog mjeseca dio Hrvatske zahvatilo je jako, snježno nevrijeme - u Gorskom kotaru i Lici za kratko je vrijeme palo više od 20 cm snijega, a na Zavižanu ga je, u samo 12 sati, napadalo 65 cm. Kako bilježi naša arhiva, najviše je snijega te godine palo u noći između 29. i 30. studenog, u središnjim i sjevernim krajevima zemlje. Na nekoliko je postaja tada izmjerena i rekordna visina snijega za studeni, a dan kasnije i rekordno visok snježni pokrivač za prosinac. U Bjelovaru je izmjereno 79, u Križevcima 75 cm snijega, a u Zagrebu je, zadnjeg dana studenog, izmjereno 50 cm snijega. Rekordi za studeni zabilježeni su tada i u Varaždinu, gdje je izmjereno 60 cm te Sisku sa 67 cm snijega. Na području grada Zagreba te Varaždinske, Međimurske i Bjelovarsko-Bilogorske županije nastava je tada, u svim školama, bila prekinuta. Gradski promet u Zagrebu bio je gotovo paraliziran, a zbog olujne bure i ledene kiše bio je potpuno prekinut i promet s Dalmacijom.
I dok je te 1993. najmanje snijega bilo u Slavoniji, u veljači 2012. snijeg je, upravo u tom dijelu Lijepe naše, potukao rekorde - u Osijeku ga je bilo pola metra, a veljača je te godine bila snježna i u Dalmaciji - u Šibeniku je tada izmjereno 32 cm, u Splitu 25 cm, a u Pločama 22 cm snijega. Sličan se, snježni scenario, prije 10 godina, ponovio i u metropoli – u Maksimiru je, 14. siječnja 2013., krajem dana, izmjereno 68 centimetara snijega, a preko pola metra je tada zatrpalo i piste zagrebačkog aerodroma. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda godine s najviše izmjerenih maksimalnih visina snježnog pokrivača bile su 2012., 2013. i 2018., a s kraja prošlog stoljeća maksimumi su izmjereni 1986. i 1993. godine.
Sjećam se Badnjaka 2003 i šetnje po selu i da je uvećer tako jako snijeg padao ,mirno bez vjetra ,pahulice su bile kao pola šake ,kad sam se za 5 min. vračao da se nisu više poznali moji tragovi. Uličnaična rasvjeta davala baš "šmek" i romatiku