Prije pet godina pale su prve bombe na Afganistan nakon što su talibani odbili predati Osamu bin Ladena kojega Amerikanci smatraju odgovornim za napad na New York 11. rujna 2001. Afganistan je postao prva meta američkog rata protiv terorizma, a radikalno-islamski režim talibana slomljen je. Međutim, pet godina nakon početka rata Afganistan je ponovno postao poprište teških borbi, a jugom zemlje, koji već zovu "Džihadistan", opet dominiraju talibani i pripadnici Bin Ladenove Al-Qaide. Od 2001. naovamo poginulo je više od 600 pripadnika međunarodnih snaga ISAF-a, a samo proteklog ljeta, možda najkrvavijeg od početka rata, palo je 180 pripadnika stabilizacijskih snaga. Talibanska je taktika mješavina gerilskog rata i iznenadnih napada bombaša samoubojica. ISAF je dosad uglavnom djelovao na sjeveru i zapadu zemlje, a Kandahar i jug zemlje, koji slovi kao bastion talibana, ostavljeni su po strani. Nedavno se dogodila i smjena na čelu ISAF-a, nakon što je NATO preuzeo zapovjednu odgovornost od Amerikanaca.
Zapadni obrambeni savez počeo je u okolici Kandahara ofenzivu pod kodnim nazivom "Meduza" koja je prije zime trebala razbiti talibansku gerilu. Ali to nije uspjelo. Talibani su pojačali napade, a u okolicu Kandahara navodno se vratio sam vođa talibana Mula Omar. Njemački veleposlanik u Kabulu Hans Ulrich Seidt upozorio je Berlin da bi Karzaijeva vlada u Kabulu, kojoj pomaže Zapad, u sljedećih šest mjeseci mogla izgubiti rat protiv talibana. Čak je i američka tajnica Condoleezza Rice prvi put priznala da bi akcija ISAF-a u Afganistanu mogla doživjeti neuspjeh.

Nesložni saveznici
Među stabilizacijskim snagama ne vlada jedinstvo. Najveći kontingent ISAF-a, s više od 12.000 vojnika, čine Amerikanci. Na drugom su mjestu Britanci sa 5700 vojnika, a na trećem Nijemci s više od 3000 vojnika. Nijemci su  slično kao i Norvežani i vojnici nekih drugih zemalja  odbili prebaciti svoje vojnike sa sigurnog sjevera na jug zemlje. Britanski list "Guardian" izravno je optužio Nijemce da njihove postrojbe u Afganistanu odbijaju borbu te da je njihova prisutnost samo "fasada" kako bi Berlin pokazao solidarnost sa Zapadom. Istodobno traje politički sukob između Afganistana i Pakistana: Kabul je optužio pakistanskog predsjednika Musharafa da je sklopio separatan mir s plemenskim vođama uz granicu s Pakistanom, što je talibanima omogućilo proširenje vojnih akcija. Musharaf pak spočitava Kabulu da premalo čini u slamanju gerile. Strani mediji optužuju afganistansko vodstvo za korupciju. Navodno je čak i brat predsjednika Hamida Karzaija umiješan u trgovinu drogom.
NATO želi pomoći i pri izgradnji razrušene zemlje. Sve je to, međutim, palo u vodu u vrijeme nedavne ofenzive "Meduza" kad su se vodile borbe po selima oko Kandahara u kojima su poginule stotine talibana. Palo je i dosta pripadnika ISAF-a, poglavito Engleza i Kanađana. Britanski ministar obrane Des Browne priznao je da su zapovjednici posve pogrešno procijenili snagu talibanskih gerilaca. "Bilo je znatno teže nego što smo očekivali", istaknuo je. Kada su NATO-ove snage počele čistiti teren u okolici Kandahara, odmah su zatražile 2500 vojnika dodatnih snaga. Međutim, članice NATO-a oglušile su se. Jedino je Letonija, navodno, ponudila 12 dodatnih vojnika.

Hrvati u teškoj situaciji
U toj teškoj situaciji pripadnici hrvatskog kontingenta u Afganistanu obavljaju svoje vojničke zadaće. Nije nikakvo iznenađenje to što su zapovjednici zatražili da se i hrvatski pripadnici ISAF-a upute prema Kandaharu. Očito su neki, poput Nijemaca ili Skandinavaca, uspjeli zadržati svoje vojnike podalje od talibanskih utvrda. No, u tome nisu uspjeli Hrvati. Čak je i hrvatska Vlada ostala time zatečena te je najavila da će sve "istražiti". RH usprkos prijašnjim obećanjima još nema datum pristupa zapadnom obrambenom savezu. Poziv se i ne očekuje tako skoro. Samo je najavljeno da će u vrijeme sljedećeg summita u Rigi Zagrebu stići "snažno ohrabrenje". Valja istaknuti da se u Afganistanu sada vode borbe koje prema intenzitetu nimalo ne zaostaju za onima u Iraku. Međutim, u Iraku je stacionirano 140.000 vojnika, a u Afganistanu samo 31.000. Hrvatska vojska ima 144 pripadnika u Afganistanu, a očekuje se da će se tamo uputiti još 190 vojnika, čime bi hrvatski kontingent polako dosegnuo razinu bojne. S obzirom na to da je riječ uglavnom o pripadnicima gardijskih postrojbi, i to s iskustvom iz Domovinskog rata, logično je da će ih NATO-ovi zapovjednici tražiti sve više. To bi Hrvatsku, koja želi u NATO, moglo dovesti u kompliciran položaj. Nešto kao između čekića i nakovnja.

Video sadržaj

4

CIFRA JE PRILIČNO VELIKA

Sergej Jakirović će nakon otkaza u Dinamu u džep spremiti fin novac, evo i koliko

28

'MOGU NAPLATITI KOLIKO ŽELIM'

Stranac uzeo taksi u Zagrebu, prisjelo mu kad je vidio cijenu vožnje od 3 kilometra: 'Ovo su neki mutni poslovi'

3

UNIŠTILE VLASTITE ŽIVOTE

Dvije sestre objavile gole fotografije očeve ljubavnice, nisu očekivale ovako katastrofalne posljedice osvete

Povijest pišemo sami

Mogući scenariji: Čeka li nas budućnost kao u filmovima katastrofe?

Test ljubavi

Mnogi parovi strahuju od fenomena 'seven-year itch': Evo o čemu je riječ i predstavlja li prijetnju

Poslodavac nudi plaću od 300 eura dnevno, smještaj i prehranu