Ono o čemu se mjesecima nagađalo - da će i ovaj prijedlog reforme obrazovanja doživjeti sudbinu prijašnjih i ostati samo hrpa beskorisnog papira i nečijih nerealnih projekcija - nakon rasprave u saborskom Odboru za obrazovanje i znanost postalo je vrlo vjerojatno. Žestoke kritike koje su predviđenoj reformi školstva došle s različitih strana, iz različitih političkih opcija i znanstvenih krugova, pokopale su, čini se, i posljednju nadu da bi se taj projekt jednoga dana mogao i provesti. Ipak, predsjednik Odbora prof. dr. Hrvoje Kraljević ističe da nikakva odluka još nije donesena, a da on ne želi nagađati.
- Teško je očekivati da će Odbor podržati cjelovit dokument, ali osobno ću se zauzimati da se i bez velike reforme i organizacijskih promjena uvede državna matura. Ona je postojala u svakom dosadašnjem prijedlogu reforme, pa i ovom, ali je, na žalost, svaki put propadala zajedno s reformom. Mislim da je ovaj put moramo uvesti neovisno o tome što će se događati s ostalim planiranim promjenama. Državna matura, prema mom mišljenju, može se kvalitetno pripremiti već za iduću školsku godinu. Treba vidjeti kako je organizirana u drugim državama i prenijeti ta iskustva - objašnjava Kraljević. Ocjenjuje da je državna matura "ključ" koji će podići kvalitetu obrazovanja, a vanjska evaluacija motiv školama da moderniziraju programe i nastavu učeći djecu ponajprije razmišljanju, pa tek onda svladavanju činjenica.
- Obvezno školovanje treba produljiti i uvesti rano učenje stranih jezika. Nisam pristaša toga da u višim razredima osnovne škole, pa i u nižoj srednjoj školi, kako je predloženo, učenike podučavaju učitelji umjesto predmetnih nastavnika. To sigurno ne bi podiglo kvalitetu našeg školstva - ističe Kraljević, uz napomenu da sadašnja škola nije tako loša da bi joj trebala tako dramatična organizacijska promjena. Zaključuje da treba promijeniti sadržaj i pristup učeniku. Podsjeća također da je tekst reforme vrlo loše napravljen te da su pojedini njegovi dijelovi besmisleni, a drugi sastavljeni od paušalnih ocjena bez argumenata.
- To je zločesto. Tekst je morao biti stručan i jasno je da ga svatko ne može razumjeti. U raspravi se pokazalo da mnogi školstvo uopće ne razumiju i da o tome ne znaju ništa. A argumente nismo mogli unositi u tekst jer bi u tom slučaju imao nekoliko tisuća stranica - odgovara im glavni strateg predložene reforme prof. dr. Hrvoje Vrgoč, ocjenjujući da je rasprava u Odboru "bila tempirana" i da su "prevladali osobni interesi". Upozorava također da se dokument može poboljšati donošenjem izvedbenih projekata i da su određene korekcije uvijek moguće.
I. Kustura
