Hrvatska zbraja štetu od olujnog nevremena s pljuskovima i tučom koji su poharali velik dio zemlje. Najgore je bilo u Slavoniji i Baranji. Letjeli su krovovi i nadomak Zagreba. O ekstremnim vremenskim uvjetima oglasila se Petra Mikuš Jurković, voditeljica službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a.
"Jučer su se posložili svi uvjeti nužni za nastanak intenzivnih grmljavinskih oblaka. Bilo je puno vlage u prizemnom sloju, što je rezultiralo velikom energijom koja se mogla iskoristiti za rast, razvoj i intenzitet oluje. Najvažniji faktor bilo je izrazito snažno smicanje vjetra po visini, što znači velika promjena smjera i brzine vjetra. Upravo to omogućuje olujama da dugo traju i budu što jače i intenzivnije", pojasnila je za Danas.hr.
U zadnjem desetljeću je tuča koja je promjera većeg od pet centimetara, kakva je jučer padala u pojedinim dijelovima hrvatske, tri puta češća nego što je to bilo 1950-ih, kazala je Petra Mikuš Jurković. "Zaista imamo češće i ekstremnije pojave."
U narednom razdoblju toga možemo očekivati još više. "Nažalost, živimo u vremenu klimatskih promjena u vremenu atmosfere koja je sve zagrijanija. U takvoj atmosferi topliji zrak može primiti više vlage, ta energija je puno veća i ono što se očekuje je da će ekstremnih događaja biti više. Također, ono što je dokazano je da će broj dana s grmljavinskim nevremenom biti manji, ali kada će se dogoditi, onda će ona biti jača, intenzivnija i ekstremnija."
VEZANI ČLANCI:
Jučerašnji događaj može se, smatra Mikuš Jurković, usporediti sa situacijom kojoj smo imali svjedočiti prošle godine u srpnju. "Bilo je sličnosti, bilo je različitosti. Sličnost je da je bio isti tip grmljavinske oluje, radilo se o superćelijama. Ona prošle godine je bila drugačije organizirana. Bila je organizirana u liniju, spojila se u liniju i takve grmljavinske oluje zapravo nekako prođu kroz cijelu Hrvatsku i najviše ostavljaju posljedice od olujnog i orkanskog vjetra. To je najveća posljedica koje takve oluje proizvode. Ove jučerašnje su više bile izolirane superćelije i kao takve kod njih je veća opasnost upravo od ovih velikih zrna tuče."
Možemo li očekivati još ovakvih oluja ovo ljeto? "Pa vrlo vjerojatno možemo. Razlog je taj što ćemo imati sigurno još nekoliko toplinskih valova. Nakon svakog toplinskog vala može doći do ovakvog prodora vlažnog i nestabilnog zraka i sigurno da ne mogu reći da se ovo ne može dogoditi. Oluje su najčešće nakon toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije. Dakle, imamo visoku temperaturu i nakon toga nam dolazi vlažan i nestabilan zrak. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja", zaključila je Mikuš Jurković za Danas.hr.
FOTO Oštećeni krovovi, razbijeni automobili: Snimke iz zraka otkrivaju razmjere katastrofe u Bošnjacima
Sir Basil John Mason, autor knjige "The Physics Of Clouds" i 1965-1983 glavni direktor britanske meteorološke službe je praktički uveo radarsku i satelitsku meteorologiju, računala i avione-laboratorije u britansku i svjetsku meteorologiju. On je i autor jednadžbe za izračunavanje prirasta leda na jezgrama zaleđivanja. Svaki snažan poremećaj ima svoje osobine. Ubacivanje jezgara zaleđivanja stvarno smanjuje efekte tuče ali ne smanjuje efekte jakog vjetra. Meteorološka služba danas ima na raspolaganju moderne radare koji mogu dijagnosticirati mogućnosti tuče. Ubaciti jezgre zaleđivanja je postupak da nove jezgre prihvate okolnu vodu i na taj način spriječe razvoj velikih zrna jer se voda/led raspoređuje na veći broj zrna. Raniji pokušaju nisu davali velike rezultate zbog nesavršenosti starijih radara, potreba da u nekom kratkom periodu 5-10 min budu ispaljene rakete punjene srebnim jodidom PRIJE nego što se stvore ledene gromade u mjesto koncentracije velikih kapljica, nedovoljnoj obučenosti operatera na terenu i lošim vezama radari-operateri.