Podići razinu naobrazbe radno sposobnog stanovništva sa sadašnjih 11,2 godina na europski prosjek od 14,6 godina, ranim odgojem i obrazovanjem obuhvatiti barem 60 posto djece umjesto sadašnjih 32 posto, povećati postotak završavanja studija, omogućiti učenje dvaju stranih jezika u obveznom obrazovanju, uvesti pluralizam škola i programa kako bi roditelji i djeca mogli birati - samo su neki od ciljeva reforme školstva. Cjelovit dokument nakon nekoliko će najava, prema obećanju ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara, napokon u siječnju biti predstavljen javnosti. Ako ga Vlada prihvati, a u Ministarstvu u to ne sumnjaju, označit će drastične promjene u hrvatskom školstvu. Povećat će obvezno obrazovanje s osam na devet ili deset godina za one koji ne žele nastaviti školovanje u višoj srednjoj školi. Prvih šest razreda bit će osnovna, primarna škola, a zadnja tri, odnosno četiri razreda, niža srednja škola.
Gimnazijski, umjetnički ili strukovni program
Nakon završetka obveznog školovanja učenici će moći izabrati više srednje škole gimnazijskog, umjetničkog ili strukovnog programa. Imat će također priliku odlučiti se za ono što ih zanima više - društvene, jezične ili prirodoslovne znanosti - te tako sami kreirati svoj obrazovni put. Birat će moći na početku obrazovanja, ali i u trećoj ili četvrtoj godini više srednje škole. Gimnazijsko obrazovanje završit će polaganjem državne mature, koja će omogućiti izravan upis na željeni studij. Umjetnički programi obuhvatit će četiri osnovna područja: glazbu, ples, likovne i dramske umjetnosti. Za glazbenu i plesnu umjetnost postojat će programi od početka obrazovanja - dakle od polaska djeteta u školu - a programi likovne i dramske umjetnosti ponudit će se učenicima tek u višoj srednjoj školi. Umjetnički programi završavat će strukovnom maturom, koja će omogućiti upis na sve srodne fakultete i umjetničke akademije.
U Ministarstvu ističu da će se posebna pozornost posvećivati strukovnom obrazovanju, koje bi trebalo trajati od jedne do četiri godine. Programima u trajanju od jedne do dvije godine polaznici će stjecati nižu stručnu spremu, a četverogodišnji programi predviđeni su za tehničke, ekonomske, medicinske, poljoprivredne i srodne škole. Polaznici trogodišnjih ili troipolgodišnjih programa na kraju obrazovanja polagat će pomoćnički ispit i steći određeno zanimanje. Budu li željeli, moći će nastaviti obrazovanje u srodnim zanimanjima u trajanju od dvije godine. Kao što je već poznato, promijenit će se način ocjenjivanja - prva tri razreda učenici će dobivati opisne ocjene, a nakon toga kombinaciju opisnih i brojčanih. Predloženom reformom posebna bi se pozornost trebala posvetiti izobrazbi učitelja. Oni bi, prema prijedlogu, imali pravo visoku stručnu spremu stjecati na stručnim i sveučilišnim studijima uz mogućnost dodatnog usavršavanja i obrazovanja sve do doktorske titule. Osim toga, nastavnički bi kadar bio obuhvaćen trajnom edukacijom i usavršavanjem tijekom cijelog radnog vijeka.
Obrazovanje i u trećoj životnoj dobi
I ostale kategorije odraslih građana bit će obuhvaćene cjeloživotnim obrazovanjem. Planirano je tako formalno, neformalno i informalno obrazovanje odraslih, koje bi bilo usklađeno s međunarodnim standardima. Naobrazba odraslih morala bi biti dostupna svima - kako radno sposobnima, tako i građanima treće životne dobi. Nositelji formalnog obrazovanja odraslih trebale bi biti javne, privatne i crkvene škole i učilišta, otvorena učilišta i slične institucije, a o neformalnom obrazovanju trebale bi se brinuti političke stranke, sindikati, različite komore, nevladine udruge, javne knjižnice, poduzeća, obrazovni centri jedinica lokalne samouprave, mediji itd. Pri Vladi RH osnovao bi se Nacionalni savjet za obrazovanje odraslih, a novac bi se osiguravao iz državnog proračuna, proračuna županija, gradova i općina za njihove potrebe za određenim kadrom te iz sredstava poslodavaca, poduzeća, institucija i sl.
Irena Kustura
