– Izniman je datum 13. ožujka 1967. kad je u Matici hrvatskoj prihvaćena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, jer se njome nastojao ukinuti pokušaj jezičnoga unitarizma u jugoslavenskoj federaciji – kaže Dunja Brozović, direktorica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pozvana da komentira 45. godišnjicu tog važnog hrvatskog datuma.
Njezin institut i ove godine od 12. do 16. ožujka upravo u spomen na Deklaraciju priprema Dane hrvatskog jezika, o čijem je održavanju odluku donio i Hrvatski sabor. Brozović podsjeća da je tih godina u Jugoslaviji zaprijetila jasna i protuustavna opasnost da srpski jezik pod imenom srpskohrvatski jezik postane jedinstveni državni jezik. Deklaracija je zahtijevala ravnopravnost četiriju jezika – hrvatskog, srpskog, slovenskog i makedonskog.
Osamnaest je vrhunskih kulturnih institucija, stupova državne kulture, potpisalo deklaraciju, ali je ona svejedno doživljena opasnom za društvene i političke odnose, iako je tražila očekivanu pa i zajamčenu ravnopravnost naroda, putem ravnopravnosti jezika, bitnog za samoodređenje nacije. No to je doživljeno gorim od terorističkog akta!
Kada vidim kakvo je stanje po medijima sve mi se čini kao da ih jedno 70% nije čulo niš o toj nekakvoj deklaraciji o tam nekom jeziku.... Tuga...