Oliver Frljić i Rijeka donedavno su se voljeli javno. Poslije pozicije intendanta HNK Ivana pl. Zajca koju je obnašao do 2016., ostao je vezan uz Rijeku sudjelujući u pripremi programa “Luka različitosti” kojim 2020. grad postaje europska prijestolnica kulture. Trebao je režirati veliki gradski spektakl po dramskom tekstu Gorana Stefanovskog, a predstava se trebala izvoditi na vlaku koji prolazi gradom čime bi se građanima dala prilika da se prema njoj odnose kako god žele. Njegovo iznenadno povlačenje iz projekta povod je razgovoru s Eminom Višnić, direktoricom EPK 2020., od koje smo, osim razloga njegova poteza, iz prve ruke saznali i u kojoj je fazi priprema 1000 umjetničkih programa koji nastaju u okviru projekta.
Javnost je iznenađena viješću da Oliver Frljić napušta projekt Europske prijestolnice kulture. Kako je došlo do toga?
S Frljićem smo dogovorili dio programa koji se odnosio na četiri nove kazališne europske produkcije, od kojih je jedna i njegova. S obzirom na njegove poslove u inozemstvu, bio je dogovor da do kraja godine ostane u projektu, ali dogodilo se da je otišao par mjeseci ranije jer se nismo mogli dogovoriti oko ulaganja i očekivanja od jedne od tih produkcija. Projekt time nije ni najmanje ugrožen. Glavni producent i organizator dramskog dijela i dalje je HNK Ivana pl. Zajca.
Razišli ste se u mišljenjima u vezi s njegovom predstavom?
Bio je sporan drugi kazališni projekt zbog kojeg je Frljić, želeći se solidarizirati s jednim redateljem, povukao i svoj projekt. Te produkcije ćemo zamijeniti drugima, no još ne mogu reći kojima jer HNK pregovara s koproducentima i redateljima. No najavljena suradnja s Janom Lauwersom iz Need Companyja ostaje.
U kojoj su fazi su pripreme programa za 2020.?
Definirano je 90 posto programa i u rujnu iduće godine izlazimo s kompletnim programom. Službeno otvorenje EPK je prvog vikenda u veljači 2020., nastavljamo s posebnim izdanjem karnevala i potom kreću programi. Završavamo u ožujku 2021. kada je svečano zatvaranje te otvorenje zadnje u nizu obnovljenih građevina, a to je velika Gradska knjižnica koju se čeka desetljećima. Osim nje ostavit ćemo i cijeli kompleks bivše tvornice Benčić kao novu kulturnu četvrt u kojoj će biti i Muzej grada Rijeke, MMSU i Dječju kuću, a paralelno se radi i na brodu Galeb koji će postati brod-muzej sa stalnim postavom i smještajnim kapacitetima.
Projekt Rijeka 2020 je pod paskom panela Europske komisije koji je nedavno bio u Rijeci. Koji su njihovi zaključci i sugestije?
To nam je drugi monitoring i zaključili su izvještaj pohvalom našeg rada. Što se tiče preporuka, većinom glase da nastavimo u sličnom smjeru i da je ključno baviti se pripremama u smislu jačanja naših produkcijskih kapaciteta i privlačenja međunarodne publike. Istaknuli su i nužnost da program ima nezavisnu poziciju. Nama ni gradonačelnik ni bilo tko drugi ne nalaže što treba biti u programu i to je sine qua non što se tiče europske komisije. Naglasili su i da nastavimo suradnju s Vladom RH u smislu povezivanja EPK i hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020., što je jedinstvena prilika jer nikada se dosad nije dogodilo da zemlja članica iste godine ima i predsjedanje i prijestolnicu kulture.
Postoji li politička podrška projektu s obzirom na to da Rijeka ima oporbeni status u vrijeme vladavine HDZ-a?
Projekt smo uspjeli odmaknuti od bilo kakvih pokušaja njegovog smještanja u ovu ili onu političku opciju i zbilja je riječ o projektu koji je nadstranački i nadpolitički. Lani u srpnju imali smo i sastanak s premijerom i vladom RH na kojem je izražena podrška projektu koja nije ostala samo na riječima, već se ostvarila u redovnom sufinanciranju projekta koji ide iz Ministarstva kulture kojem se pridružilo i Ministarstvo turizma. Ove smo godine surađivali i s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom kulture u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe i u sklopu kojeg smo dogovorili posebno predstavljanje EPK početkom studenog u Strasbourgu.
Odakle se financira projekt, ima li problema s financijama?
Financiranje projekta se iz perspektive javnih vlasti vidi kao dugoročno ulaganje u razvoj i to ne samo kulturnog sektora, već i grada, čitave regije i međunarodne vidljivosti. U tom smislu veći dio sredstava planiramo dobiti od grada i države, oko dvadeset milijuna eura. Ovdje ne govorim o infrastrukturi koja ima zaseban budžet. Bitan dio, oko tri milijuna eura, planiran je iz Primorsko-goranske županije. Iz fondova EU, zajedno s partnerima, do sada smo osigurali oko pet milijuna kuna, a očekujemo još 13 milijuna kuna, dakle ukupno nešto manje od tri milijuna eura što je i bio cilj.
Otvorili ste prvi coworking prostor u Rijeci, RiHub. S kojim ciljem?
Da stvori novu dinamiku u kulturi i društvenom životu Rijeke. Funkcionira kao coworking prostor za kulturne i kreativne industrije i socijalno poduzetništvo. I to ne samo domicilnom stanovništvu nego ga planiramo ponuditi na korištenje i kreativnim nomadima koji će neko vrijeme raditi u Rijeci, a inače rade za tvrtku smještenu bilo gdje. Do kraja godine koristit će se besplatno, a od iduće godine po cijenama usklađenim s cijenama takvih prostora u Hrvatskoj i u regiji. U 2019. i 2020. na tu će cijenu vrijediti popust od 50 posto.
Koliki se porast posjeta Rijeci očekuje zahvaljujući EPK 2020.?
Sve dosadašnje prijestolnice kulture pokazale su porast prihoda od turizma od 20 posto naviše. Nadamo se i boljim rezultatima. Kao i tome da će ovo biti dobar primjer drugim gradovima da baštinu iz doba Jugoslavije koju smo dosad skrivali počnu iskorištavati. Novinari iz New York Timesa i The Guardiana zainteresirani su za cijeli grad i projekt, ali najatraktivniji im je ipak sam brod Galeb.
Rijeku što prije očistiti od Frljiča i sličnih