Ekonomisti smatraju da visoka podzaposlenost u hrvatskih poduzećima, odnosno velik broj zaposlenih za čijim radom ne postoji stvarna potreba, jedan od većih razloga zašto u Hrvatskoj nije došlo do preokreta u zapošljavanju. Postojane stope raste, koje su u Hrvatskoj prisutne nekoliko godina, u razvijenijim bi državama sigurno urodile rastom zaposlenosti, no kod nas se događa suprotno. Iako se očekuje da će do kraja siječnja burza nezaposlenih možda dostići još jedan rekord - ubilježiti četiristotisućitog nezaposlenog, nezavisni analitičari nadaju se da će do kraja ove godine nezaposlenost ipak početi padati.
Međutim, broj programa kojima se otpušta veći broj radnika, a koje su po zakonu poduzeća dužna dostaviti Zavodu za zapošljavanje na očitovanje, još je velik i ne smanjuje se u usporedbi s proteklom godinom. Splitskom je područnom uredu, na primjer, tijekom 2001. godine pristiglo podjednako programa s tehnološkim viškovima (12) kao i prošlih godina.
- Nikad broj programa nije jedino mjerilo koliko poduzeća otpuštaju radnike. Sve više je ljudi koji dobivaju otkaze bez prethodnih konzultacija s nama, jer je zakon obvezao poslodavce na izradu programa samo kad u roku od šest mjeseci otpuštaju više od 10 posto zaposlenih. Broj otpuštenih mimo programa slijeva se bez prestanka kao rijeka - navodi Vesna Muslim, voditeljica u splitskom uredu Zavoda za zapošljavanje, koja zbog najavljenih stečajeva i likvidacija očekuje još veći priljev nezaposlenih.
- Poduzeća se u pravilu rješavaju radnika srednje i starije životne dobi. Većina ih dobiva otkaz premda zakon kaže da bi im poslodavac trebao naći drugi posao. Gospodarsko i socijalno okruženje takvo je da poduzeća ne uspijevaju svog radnika prodati drugoj tvrtki, već ga šalju na burzu - dodaje V. Muslim.
Naknada koju nezaposleni dobivaju na burzi nije se mijenjala već šest godina i kreće se od 700 do 900 kuna. No, usprkos tomu, povećava se broj nezaposlenih koji primaju naknadu, i to ponajprije starijih koji dobivaju otkaze kao tehnološki viškovi. Naime, po sadašnjem zakonu, žene koje imaju više od 25 godina staža, odnosno muškarci 30 godina, imaju pravo na naknadu sve dok ne steknu prve uvjete za mirovinu, neovisno o godinama života.
- Kod poduzeća koja nam dostavljaju programe pokušavamo vidjeti ima li izgleda da prekobrojne radnike zaposle negdje drugdje ili ih prekvalificiraju, ali obično je to izgubljena bitka - dodaje V. Muslim.
U Zagrebu su tijekom 2001. godine 42 poduzeća predala program zbrinjavanja oko 3000 radnika iskazanih kao višak, od kojih je većina već završila na burzi ili će pristići tijekom ove godine, kad im istekne otkazni rok. Više od 50 prekobrojnih radnika iskazali su, primjerice, u Hrvatskim željeznicama, Diokiju, Zavodu za platni promet, ZET-u, Privrednoj banci, Ericssonu, Elki, Novogradnji i PIK-u Vrbovec. Očekuju se viškovi u pošti, HEP-u, Ini i nastavak smanjenja zaposlenosti u HŽ-u.
Ljubica Gatarić
