Dok će danas na poziv SDP-ove načelnice u Veloj Luci glumiti predsjednika RH, Zoran Milanović i jučer je poput počasnog predsjednika SDP-a bio u izbornoj kampanji poručivši simpatizerima kako mogu biti mirni "kakvu god odluku HDZ-ovi ustavni suci donijeli" – premda su na Ustavnom sudu svi suci izabrani konsenzusom vladajućih i oporbe s obzirom na to da je nužna dvotrećinska većina saborskih zastupnika. Tako je 2016. njih petero izabrano s liste SDP-a i drugih oporbenih stranaka, a petero s liste HDZ-a i partnera. Od preostale trojice, 2017. su dvojica izabrana s liste SDP-a, pa bi po tom kriteriju bilo ukupno sedmero sudaca SDP-a i oporbe, a šestero HDZ-a i partnera, te ni potonji sami ne mogu donijeti većinsku odluku. Što se pak tiče stranačkog opredjeljenja prije nego što su postali ustavni suci, najviše je SDP-ovaca – troje bivših i to istaknutih. Ali da bi oni bili izabrani, za njih su morali glasovati i HDZ-ovi zastupnici, i obrnuto. Dakle, ni jedna politička stranka nije predložila većinu ustavnih sudaca, a osim toga, iako su u ovom sazivu rijetke bile jednoglasne odluke, ne sjećamo se da je ijedna donesena tijesnom većinom. Predsjednikova predizborna teza da ustavni suci izvršavaju Plenkovićeve naloge značila bi da su ih izvršavali i suci koji su nekoć bili članovi SDP-a pa i bliski Milanovićevi politički suradnici te suci predloženi od drugih stranaka, među kojima je većina onih koji nisu bili članovi nijedne stranke. Premda neutemeljena, ta predsjednikova izjava jaše na populističkim valovima, te pridonosi institucionalnoj nestabilnosti, premda će nakon izbora i novi ustavni suci biti izabrani jednako kao i dosadašnji, politički uravnoteženo između vladajućih i oporbe, tko god to bio.
Uza sve to, ako Ustavni sud danas donese odluku s kojom Milanović ne bi bio zadovoljan, sudeći po očitovanju desetero pravnih stručnjaka od kojih je osmero s četiri katedre za ustavno pravo, struka očekuje od Ustavnog suda da upozori predsjednika RH na ustavno nedopustiv angažman u izbornom procesu, te se svi slažu da mora dati ostavku želi li biti kandidat na izborima za Hrvatski sabor. To je stav i ustavnopravnih stručnjaka koji su u nekim drugim slučajevima, kad je Ustavni sud odlučivao o mjerama za COVID-19, postupku imenovanja predsjednika Vrhovnog suda... bili na stajalištima koje je zagovarao i predsjednik Milanović. Saželi smo njihove stavove fokusirajući se zasad na ocjenu predsjednikova iskoraka od petka.
VEZANI ČLANCI
Prof. dr. sc. Petar Bačić, predstojnik Katedre za ustavno pravo PF-a u Splitu
Najava predsjednika Republike da će se kandidirati na parlamentarnim izborima svakako je potez bez presedana. Činjenica da važeći ustavnopravni okvir, dakle ni Ustav RH ni relevantni zakoni, ne sadrži izričito rješenje u ovom slučaju, ipak ne znači da ispravno rješenje ne postoji. Do njega dolazimo njihovim tumačenjem, a onda je sasvim očekivano da dolazi i do razilaženja u mišljenjima. Međutim, ovdje se apsolutno moramo prikloniti onom tumačenju koje je najbliže duhu i tekstu našeg Ustava, odnosno ustavnoj poziciji predsjednika Republike kao državnog poglavara koji je nestranačka osoba i mora djelovati kao jamac stabilnosti državne vlasti. Dakle, preduvjet za uključivanje Zorana Milanovića u izbornu utrku jest njegova ostavka na poziciju predsjednika Republike. To je ispravan potez i očekujem da će i Ustavni sud kao čuvar Ustava i ustavnosti zauzeti upravo takvo stajalište. (Slobodna Dalmacija)
Prof. dr. sc. Sanja Barić predstojnica Katedre za ustavno pravo PF u Rijeci i članica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Predsjednik RH ne može se kandidirati na izborima dok obnaša tu dužnost! Ostavku mora podnijeti odmah, planira li doista to što je rekao da planira. Nepodnošenje ostavke, a sudjelovanje na izborima, ravno je udaru na ustavni poredak RH! Ustavni sud RH mora još danas, najkasnije sutra ujutro to jasno i načelno reći kao krajnji jamac ustavnog poretka RH. (SB na Facebooku)
FOTOGALERIJA Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
Prof. dr. sc. Anita Blagojević, Katedra ustavnog i europskog prava PF u Osijeku
Prva izjava predsjednika bila je da daje ostavku, a potom se kandidira. Međutim, onda je uslijedilo priopćenje i demantirao je tu izjavu pa odlučio kalkulirati, što je totalno tragično. Ostavka predsjednika. Hoće li ona uslijediti po reakciji Ustavnog suda, koju sam očekivala noćas ili rano ujutro. Ona je izostala iako je bila očekivana. Jedini put je ostavka predsjednika. On bi trebao biti neutralan, ne bi smio imati pripadnost nekoj stranci. Već sad se nalazi u opasnoj zoni kalkuliranja. Najispravnija odluka bila bi njegova ostavka, natjerao ga netko na to ili kad bi on to sam odlučio. (N1)
VEZANI ČLANCI
Prof. dr. sc. Vedran Đulabić, Katedra za upravnu znanost PF-a u Zagrebu
Milanović bi morao dati ostavku na dužnost predsjednika ako bi postao kandidat na parlamentarnim izborima jer je to nespojivo s ustavnim odrednicama o zabrani podupiranja političke stranke, pa čak i o zabrani političkog djelovanja jer kampanja je neki vid javnog djelovanja. Ne vidim zašto predsjednik ne bi mogao reći da će biti premijerski kandidat. Ako se to dogodi i realizira, on bi morao podnijeti ostavku u onome trenutku kada ga zaista nova većina predloži kao premijerskog kandidata. Dati političku najavu nije protuustavno, sa stajališta striktne formalne pravnosti to je tako. Milanović bi morao podnijeti ostavku jer je to dobar demokratski običaj, ali to nije protuustavno. (NovaTV)
Prof. dr. sc. Đorđe Gardašević, Katedra za ustavno pravo PF u Zagrebu i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Predsjedniku nije mjesto na parlamentarnim izborima. On ima kao predsjednik države određenu ulogu u izbornom procesu, ali sasvim sigurno njegova uloga nije da sudjeluje u izborima za zastupnike za Hrvatski sabor. Ako da ostavku, onda može sudjelovati u izborima. Stajališta Ustavnog suda su obvezna za sve pa i za predsjednika, ovo je prilika da Ustavni sud djeluje. Ustavni sud je mogao pričekati da se krene u formiranje izbornih lista, a mogao je i sada. Mislim da je dobro da preventivno reagira i da upozori o čemu je tu riječ. (N1)
Izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, Katedra za ustavno pravo PF-a u Zagrebu
Ne, predsjednik Sabora koji će se izabrati na konstituirajućoj sjednici novog Sabora neće moći obavljati dužnost v. d. predsjednika Republike u ovoj partikularnoj situaciji. O tome je nužno što prije dobiti očitovanje Ustavnog suda, koji je pozvan rješavati ovu ustavnu krizu izazvanu neprobavljivim manevrima predsjednika na odlasku, koji je danas iznevjerio svoje ovlasti i podredio državne interese i ovu Republiku svojim ambicijama i sklonosti k teatralnosti. (AHV na Facebooku)
Doc. dr. sc. Matija Miloš, Katedra za ustavno pravo PF u Rijeci
Ako želi biti kandidat, mora podnijeti ostavku na funkciju predsjednika države. Funkcija koju obnaša nije spojiva s takvom vrstom političkog angažmana. Ustavni sud trebao bi nedvosmisleno reći da predsjednik države ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima sve dok ne podnese ostavku. Zamislite da kralj Charles postane kandidat na parlamentarnim izborima. Funkcija predsjednika Republike kod nas nije propisno zaživjela. On se ne može izravno uključiti u međustranačke sustave i tijekom cijelog svog mandata koketira s time. (N1)
Doc. dr. sc. Mato Palić, Katedra za ustavno i europsko pravo PF-a u Osijeku i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav
On bi morao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika. Namjerava li Milanović zaista ući u izbornu utrku kao predsjednik Republike, to bi na neki način bila povreda Ustava. Naime, predsjednik Republike ne može stranački funkcionirati dok je na toj dužnosti, a Milanović se sad ponaša kao član političke stranke. Svoju kandidaturu na izborima najavio je na konferenciji za novinare predsjednika SDP-a, a ne iz svog Ureda. (Dnevnik)
Dr. sc. Branko Smerdel, prof. emeritus PF-a u Zagrebu, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i koautor Ustava
On treba odmah podnijeti ostavku. Ne može se Predsjednik Republike kandidirati na parlamentarnim izborima prije nego što podnese ostavku i tu nema nikakve dvojbe. Ovo je situacija bez presedana i teško, teško kršenje Ustava. Nije to nikakvo natezanje tumačenja Ustava, ovo što on radi jest kontra svim principima i načelima Ustava, trodiobe vlasti, ustavnog položaja predsjednika i ovlastima vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Suprotno je to cijeloj ideji i svoj literaturi koju smo napisali kada smo 2000. godine promijenili Ustav. To jednostavno ne dolazi u obzir i primjereno je bivšem sjevernokorejskom vođi Kim Il-sungu, a ne demokraciji. Mene osobno podsjeća na svibanj 1991. godine kada je čovjek koji se zvao Bora Jović podnio ostavku na mjesto predsjednika predsjedništva Jugoslavije kako bi izazvao vojni udar i spriječio Stipu Mesića da preuzme tu funkciju. (24sata)
Prof. dr. sc. Frane Staničić, Katedra za upravno pravo PF-a u Zagrebu i član saborskog Odbora za zakonodavstvo
Sanja Barić sve je rekla. Ovo je udar na ustavnopravni poredak. Nema opravdanja za ovakve akcije predsjednika Republike. Onaj tko bi trebao voditi brigu o funkcioniranju državne vlasti uvodi nas u ustavnu krizu bez presedana. (FS na Facebooku)
Normalno. To i prosječan pravnik zna. Ne treba biti ustavni stručnjak samo da znaš osnove. Ovo što je najtragičnije da sam siguran da i Milanović kao pravnik zna da krši Ustav ali ga nije briga. A to nije normalno. Predsjednik ne može otvoreno kršiti Ustav u normalnoj zemlji. I ostavite se politikanstva i simpatija. Nek se kandidira tako da ne krši Ustav pa glasajte za njega ali ne ovako.