Nakon Davora Vugrinca i Marijana Hanžekovića u zagrebačkom će Umjetničkom paviljonu svoju zbirku sutra predstaviti i kolekcionar Branko Roglić. U ciklusu Privatne kolekcije u javnoj ustanovi Roglić će široj javnosti na uvid ponuditi oko dvije stotine djela iz zbirke koja ukupno broji oko osam stotina umjetnina. Autor izložbe i likovnog postava, ugledni hrvatski povjesničar umjetnosti Igor Zidić ističe da je Roglić, inače poznati hrvatski poduzetnik, ležerni i nipošto opsesivni sabiratelj, ali i vlasnik danas jedne od najznačajnijih hrvatskih privatnih zbirki.
Bez velikih pretenzija
“Za razliku od nekih drugih zbirki, ova je nastajala bez ‘unaprednih’, velikih pretenzija i onkraj pretencioznih planova, da, na primjer, omogući potpun uvid u ovo ili ono razdoblje hrvatske likovne povijesti. Nastala je spontanije od mnogih naših kolekcija i to u vremenu kada je, srećom za umjetnike, interes za sabiranje hrvatskih slika i kipova oživio među onima koji su u toj obnovi mogli sudjelovati. Ozbiljne zbirke nikad nisu nastajale pod patronatom siromaštva, a ne nastaju ni danas”, ističe Zidić.
>>'Imam kolekciju od 800 umjetničkih djela, a prvo sam kupio od ušteđevine'
Dovoljno je reći da kolekcija Roglić ima čak deset djela Vlahe Bukovca, među kojima pažnju posebno privlači neodoljivi “Portret Mihe Bravačića” iz 1899. godine. Većina Bukovčevih djela bit će izložena u Zagrebu, a među njima i “Vala iz Lapada” gdje je slikar imao atelijer. Tu je i niz iznimno vrijednih djela Emanuela Vidovića, među kojima pažnju posebno plijeni slika velikog formata “Splitska luka” koju je Roglić iz Beograda uspio vratiti u Hrvatsku. No, on je proteklih godina iz inozemstva u Hrvatsku vratio i platna Vidovića, Stančića, Ivančića, Antuna Masle...
Iako je šira javnost Roglićevu zbirku mogla upoznati prije sedam godina kada je kolekcionar prvi put izložio bisere svoje kolekcije u maloj gornjogradskoj galeriji Laval Nugent, ali i na nekim grupnim izložbama kolekcionara, primjerice u Splitu, tek će izložba u Umjetničkom paviljonu dostojno predstaviti zbirku supružnika Roglić. Tako će publika uz djela Mate Celestina Medovića i Mencija Clementa Crnčića, vidjeti i iznimna djela Naste Rojc, Slave Raškaj i Anke Krizmanić (valja istaknuti njezin “Zalaz sunca u Bukovju”), ali i izuzetna platna Miroslava Kraljevića.
Zaboravljeni Gojak
Na svoje će doći i ljubitelji Antuna Motike, s obzirom na to da je Motika među najdražim slikarima Branka Roglića te da u svojoj kolekciji ima niz njegovih djela od kojih posebno ističe “Gradsku kavanu” iz 1942. godine.
Na izložbi će biti izloženo i nekoliko djela danas gotovo zaboravljena akademskog slikara Antuna Gojaka, Roglićeva rođaka koji je i zaslužan da je mladi Roglić zavolio likovnu umjetnost. Kao privrednik koji djeluje i u Sloveniji, Roglić ima i bogatu zbirku slovenske umjetnosti, pa će u Zagrebu izložiti i djela Zorana Mušiča i Gabrijela Stupice, inače zagrebačkih studenata. A ljubitelje kiparstva dočekat će i djela Ivana Meštrovića (napose Portret Olge Klein), Mali torzo Vojina Bakića, ali i niz djela afirmiranog kipara Kuzme Kovačića koji je godinama bio Roglićev štićenik.
>>U središtu zanimanja bikovi Vojina Bakića i Dušana Džamonje
Je li to onaj Mesicev prijatelj koji mu je kupio stan? Onaj antifasist?