Zagreb pozdravlja Austriju

Zbigecani cipelcugom do Zrinjevca pa zicnite na ligeštule ispod Alpa

09.06.2017.
u 12:10

Mogu se igrati stare igre iz 19. stoljeća, učiti agramerski govor, mačevati, plesati valcer... Ili sjesti u kauč preko puta doktora Freuda

“Ljubim ruke, milostiva!”, uz naklon je mladić s crnim cilindrom pozdravio frajlicu sa žarkocrvenim usnama.

Cilindar je, logično, podignuo iznad glave, a dama je u ruku dobila kušlec. Sasvim uobičajena scena ako se nalazite na zagrebačkim ulicama prije stotinu godina. No takvi će se prizori od jučer te sljedeća tri dana moći vidjeti na Zrinjevcu, koji će se vratiti u doba Austro-Ugarske i podsjetiti Zagrepčane na hrvatsku povezanost s Austrijom.

Kako se nekad “gombalo”

Stoga se nemojte čuditi, ako prolazite parkom, a netko vam viče da imate veliku “geldtašnu”, pita vas “kam landrate” ili vas “počasti” da ste “hoh”. To su studenti Akademije dramske umjetnosti Mada Peršić, Denis Bosak, Robert Španić i Jakov Jozić, koji će do nedjelje, 11. lipnja, imati ulogu domaćina i animatora na manifestaciji “Zagreb pozdravlja Austriju”. Družit će se s posjetiteljima i učiti ih bontonu, razgovarat će na starom agramerskom govoru s onima koji prolaze Zrinjevcem, a ujedno će pokazati i kako se nekad “gombalo”, odnosno zajednički gimnasticiralo.

– Svaki dan će se od 18 sati plesati valcer, a imat ćemo i školu mačevanja, koje se krajem 19. stoljeća smatralo gospodskim sportom – kažu organizatori Ljiljana Jurković i Milan Anić Antić iz Status Grupe, koji su manifestaciju uspjeli organizirati u dva mjeseca. A za to su vrijeme proučili nekadašnje običaje, angažirali i arhitekte Veroniku Radman i Tomislava Soldu da osmisle scenografiju i uređenje parka.

– Na ulaze u Zrinjevac postavili smo secesijske portale vrijednih bečkih građevina, poput replike njihove katedrale ili Pratera, golemog kotača postavljenog krajem 19. stoljeća. Do glazbenog paviljona vode pak Karolina, Lujzijana i Jozefina, ceste čiju su gradnju potakli austrijski vladari – kažu organizatori. Postavili su tako i stilizirane Alpe i “ligeštule” na kojima će se moći odmoriti, a sa svake strane parka stoje nacrtane povijesne ličnosti tog doba vezane uz Austriju. Zabavu “nadgleda” i carica Marija Terezija, slikar Gustav Klimt, skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart, ali i utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud. Poznatog će doktora jedan od studenata i utjeloviti pa će svatko moći sjesti u njegov kauč.

– Da bi što bolje odglumio ulogu Freuda, pomogao je profesor na našoj Akademiji, ujedno i ugledni psihijatar Stanislav Matačić, koji dobro poznao Freudov rad – kaže Robert Španić, dok odmah pored njega djelatnici Hrvatskog školskog muzeja pokazuju stare igre.

– Morali smo prvo proučiti arhive kako bismo našli čim više igara. Puno nam je pomogla knjiga Franje Bučara koji je pisao o starim dječjim igrama koje su se u pučkim školama igrale u 19. stoljeću – kaže Ivana Dumbović Žužić, voditeljica radionica igara, kojoj pomaže dokumentarist Filip Sunđi.

Kobasice uvijek uz kajzericu

Klinci mogu igrati križić-kružić, skrivača, skakati na jednoj nozi, ali naučiti i kako izgledaju danas izumrle igre.

– Primjerice, igra “Jakove, gdje si?” igra se tako da se dva dječaka stave u krug koji formiraju druga djeca. Jedan je otac, on ima povez na očima. Drugi je sin Jakov, koji u ruci ima zvonce pa ga otac unutar kruga pokušava naći samo slušajući zvonjavu. Na taj način djeca razvijaju svoja osjetila – kaže Ivana Dumbović Žužić. U stilu je i ugostiteljska ponuda pa se mogu kušati prave austrijske kobasice.

– Imamo ih šest vrsta, a posebno je zanimljiv mesni sir. Kobasice se obično jedu u kajzerici – kaže Mario Penezić, koji nudi i austrijska vina za 30-ak kuna za čašu. U ponudi su i linzer i sacher torta, razne štrudle, od 11 do 17 kuna po komadu. Svaka večer bit će tematska. Danas su koncerti klasične glazbe, sutra je noć velikog valcera, a u nedjelju manifestacija završava filmskom večeri.

Komentara 1

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije