Povećalo

AD Plastik otvorit će tvornice u Moskvi, Srbiji i Rumunjskoj

'pripos....zagreb.....27.03.2001. ad plastik-prevent -josip boban pred. uprave ad plastik dd  snimio-ante jelavic'
'Photoshop'
15.04.2010.
u 11:00

Solinski AD Plastik polako se oporavlja od pada poslovanja koji se dogodio zbog krize koja je poharala globalnu autoindustriju.

Solinska tvrtka AD Plastik najveći je proizvođač automobilskih dijelova u regiji. Iako ni ovu tvrtku nije zaobišla kriza koja je, čini se, najviše pogodila globalnu autoindustriju, AD Plastik je prošle godine stabilizirao poslovanje i počeo poslovati s dobiti. Tako je Grupa AD Plastik lani ostvarila dobit od 16,3 milijuna kuna, za razliku od 2008. godine, kada je gubitak bio 43,4 milijuna kuna.

U tvrtki napominju kako su aktivnosti u racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova dale rezultat pa je u prošloj godini ostvarena dobit. Ukupni prihodi grupe iznosili su 663,5 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego u 2008. kad su iznosili 659,6 milijuna kuna. Glavnina prihoda odnosi se na prihode od prodaje koji su iznosili 600,2 milijuna kuna i bili su 7,8 posto veći nego u 2008. godini. Ukupni rashodi, 647,2 milijuna kuna, smanjeni su 8,1 posto. Na kraju 2009. Grupa je zapošljavala 2120 radnika, a temeljni kapital iznosio je 419,9 milijuna kuna.

– Ove godine očekujemo malo bolji rezultat nego lani, dok bi realizacija trebala biti na istoj razini – kazao je predsjednik uprave AD Plastikas Josip Boban.

AD Plastik je jedna od prvih tvrtki koja je prepoznala golemi potencijal na ruskom tržištu, gdje je otvorila dvije tvrtke. Nakon Sankt Peterburga, Solinjani su tvrtku prije godinu dana otvorili i u Samari. Investicija je bila vrijedna devet milijuna eura. AD Plastik i francuska kompanija Faurecia Automotive Holdings (FAH) sklopili su potkraj rujna prošle godine joint venture ugovor radi zajedničkog poslovanja na ruskom tržištu proizvodnje i prodaje automobila. Prema ugovoru, FAH i AD Plastik poslovanje u Rusiji nastavljaju zajednički u odnosu na određene kupce i proizvode, uz zajedničko natjecanje za dobivanje ponuda od proizvođača automobila te zajedničku proizvodnju i isporuku finalnih proizvoda preko proizvodne tvrtke u Rusiji. AD Plastik ima tvrtku u Samari, gdje posluje društvo kći ZAO PHR, te u Lugi, gdje posluje društvo kći ZAO ADP-Luga. Zajedničko ulaganje s Francuzima uspostavit će se preko holdinga u Francuskoj, čiji će dioničari biti FAH sa 60 posto i AD Plastik sa 40 posto, pri čemu će holding upravljati proizvodnom tvrtkom u Rusiji kao njezin jedini udjeličar.

– Planiramo otvoriti još jednu tvrtku u moskovskoj regiji, gdje su već pozicionirani PSA i Volkswagen – kazao je predsjednik uprave AD Plastika Josip Boban.

AD Plastik kao bitne efekte realizacije zajedničkog pothvata s Francuzima ističe osiguranje pretpostavki za uspješnu suradnju sa svim proizvođačima automobila na ruskom tržištu, smanjenje rizika upravljanja, osobito u kriznom razdoblju, te porast realizacije i profita na ruskom tržištu.

Ove godine Boban očekuje malo bolje rezultate poslovanja u odnosu na 2009., a najviše očekuje upravo od ruskog tržišta. I dok u ovoj godini, kaže Boban, u prvom polugodištu zapadna Europa očekuje 10 posto bolju prodaju u odnosu na 2009., drugo polugodište moglo bi donijeti 15-postotni pad zbog ukidanja subvencija za kupnju malih ekoloških automobila. To bi u konačnici, smatra Boban, trebalo dovesti do toga da poslovanje na zapadnoeuropskom tržištu u ovoj godini bude na lanjskoj razini.

– Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, Rusi su kasnije uveli mjere za pomoć autoindustriji. Rusi daju tisuću eura popusta za kupnju automobila proizvedena u Rusiji. Pretpostavljam da će to potaknuti prodaju automobila na ruskom tržištu. Iako je u krizi, Rusija je jedno od najperspektivnijih tržišta za autoindustriju. Cijela svjetska autoindustrija pozicionirala se u Rusiji i to golemo tržište ima veliku perspektivu – kazao je Boban.

AD Plastik nakon Rusije planira proširiti proizvodne pogone na još dva tržišta. Kako kaže, već su počeli pregovore s Fiatom koji je kupio kragujevačku Zastavu.

– Razmišljamo o otvaranju proizvodnog pogona u Srbiji da budemo bliži Fiatu s isporukama. Kada će se to realizirati ovisi o dinamici kojom će se Fiat razvijati u Srbiji. Također, planiramo otvoriti pogon u Rumunjskoj – najavio je Josip Boban, predsjednik uprave AD Plastika.

AD Plastik je među 30 najvećih hrvatskih izvoznika. Kao i drugi proizvođači i izvoznici, žrtve su tečaja kune koji se godinama mijenjao i nije pratio inflaciju.

– Zbog tečaja kune svake tri-četiri godine u Hrvatskoj izgubimo jednu tvornicu. U posljednje četiri godine izgubili smo pet milijuna eura na tečaju – požalio se Boban.

Danas AD Plastik u Hrvatskoj zapošljava 800 radnika. Koliko je kriza pogodila i solinsku tvrtku najbolje pokazuje to što su u zadnje tromjesečje 2008. godine ušli sa 1100 radnika. Dakle, u godinu i pol AD Plastik morao je otpustiti 300 zaposlenika. AD Plastik je zbog krize i racionalizacije poslovanja bio prisiljen zatvoriti pogon u Makarskoj, tako da danas imaju proizvodnju u Splitu i Zagrebu.

Začeci autoindustrije u Splitu potječu još od proizvodnih cjelina poduzeća Termoplastika i Galanterija iz sastava bivšeg kombinata Jugoplastika, 1952. godine. Do spajanja proizvodnih cjelina iz različitih poduzeća Jugoplastike u poduzeće Autodijelovi došlo je 1988. godine. AD Plastik nastaje 1992. izdvajanjem iz sastava kombinata Diokom, bivša Jugoplastika, s proizvodnim pogonima na tri lokacije – Split, Makarska i Muć. Do 2003. otvoren je novi proizvodni pogon u Zagrebu, tvrtka u slovenskom Novom Mestu, te su osnovana mješovita poduzeća s njihovim većinskim vlasništvom u Rusiji i Rumunjskoj.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije