Svaki Sarajlija ima svoj kafanski hit. Akademskom slikaru Enisu Čišiću to je “Dotako sam dno života” Tome Zdravkovića.
Nema tu referencije na život. Pjesma ostaje u kafani. U zbilji ne da Enis nije na dnu, nego ostvaruje životni san jer je, osim što radi kao profesor na Američkom fakultetu u Sarajevu i bavi se animacijom, postao i crtač stripova za najveću stripovsku izdavačku kuću Marvel.
O svojem iskustvu na raznim poljima vizualne umjetnosti, uključujući i strip, o inspiraciji, motivaciji, svojem viđenju strip-industrije i radu u Marvelu govorit će danas na zagrebačkom Veleučilištu Vern na poziv Marija Levarde. Tim povodom ponešto o strip-industriji, koja ide rame uz rame s gejmingom i filmom, a u kojoj su Amerika, Italija i Francuska najproduktivnije zemlje, ispričao je i nama.
– Balkan je imao dugu tradiciju stripa. Nakon rata scena se nastavila razvijati, ali bez BiH. Kod nas ne postoji nijedan strip-izdavač, samo mali broj entuzijasta koji sami financiraju svoja izdanja. U trafikama se još uvijek prodaju Zagor, Alan Ford i Dilan Dog što je O.K., ali nije dovoljno. U Hrvatskoj i Srbiji puno je bolje stanje. Opet, svi crtači traže posao kod stranih izdavača jer broj čitatelja stripa na ovim prostorima nedovoljan je da bi se moglo od njega živjeti. Iako, postoji interesantna statistika koju sam doznao od kolege Iztoka Sitara, slovenskog strip-crtača, a to je da na prostorima bivše Jugoslavije ima oko 47 strip-festivala što je više nego u Francuskoj – govori Enis.
Zahvaljujući tehnologiji na relaciji Sarajevo – Amerika radi na daljinu. Stripove čita i crta otkad zna za sebe i nikad nije odvajao DC od Marvel univerzuma, tako da voli i Silver Surfera i Batmana. Suradnja s Marvelom dogodila se kao plod dugogodišnjeg rada na portfoliju i malo sreće za jednog susreta u Makarskoj.
– Sreća je bila u tome da je talent-skaut iz Marvela C. B. Cebulski došao na Mafest u potrazi za novim crtačima. U Makarsku sam dolazio i prije, ali taj put isključivo zbog prilike da pokažem radove Marvelovu skautu. Nakon razgovora s Cebulskim dobio sam nekoliko probnih scenarija. Naime, procedura je da izaberete jedan i na temelju toga napravite šest testnih stranica stripa. Nacrtao sam ih, poslao mailom i dobio obavijest da ću potpisati ugovor – kaže Enis pa nastavlja:
– Teško je to iskustvo opisati u nekoliko rečenica jer cijeli život crtam i maštam o radu za velikog strip-izdavača. Kad sam bio klinac, vježbao sam crtanje gledajući u radove Marvelovih umjetnika. Precrtavao sam Spidermana od Johna Busceme, a sada sam i službeno crtao Spidermana za Avengers Millenium serijal koji je otisnut sa starom epizodom Avengersa koju je radio baš izvjesni John Buscema, tako da na prvoj strani tog izdanja pokraj njegova stoji moje ime. Što se tiče prvog radnog iskustva za Marvel, kaže, bilo je jako intenzivno jer rokovi su kratki, ali unaprijed se sve točno zna što olakšava proces rada.
– U kontaktu sam sa scenaristom i glavnim urednikom. Pročitam scenarij, radim storyboard koji šaljem na odobrenje nakon čega olovkom postavljam kadrove. Kada urednik odobri i to, digitalno tuširam table stripa – opisuje. Sve što radi vezano je uz žanr znanstvene fantastike, a autor je i stripa “Tajna Nikole Tesle” nastalog po priči Karima Zaimovića.
– Zaimović je bio jedan od najvećih književnih talenata ovih prostora i veliki ljubitelj stripa. Tragično je preminuo pred kraj rata, a iza njega je ostala zbirka kratkih priča “Tajna džema od malina”. Pisac i novinar Aleksandar Brezar došao je na ideju da se jedna od priča pretoči u strip. U nju sam unio dosta svojih sjećanja iz vremena opsade i vizualizirao prizore Sarajeva tog vremena. Oživjeli smo Karimovo djelo kroz medij koji je toliko volio. Naime, on je pisao tekstove o stripu i scenarije dok sam ja maštao o radu na nekom od njih – otkriva Enis.
Nakon toga ne čudi odgovor da bi u jeku sve popularnijih strip-biografija poput one Nicka Cavea ili Johnnyja Casha on u strip pretočio biografiju Nikole Tesle.
