"Plovopis" jest nova hrvatska riječ, ali ujedno i ime novog dokumentarnog serijala novinara i urednika Dubravka Merlića koji sutra kreće s emitiranjem na HRT-u, a riječ je o putopisu južnih hrvatskih otoka. Na putovanje zvano "Plovopis – južni pučinski otoci" Merlić nije krenuo sam, već u društvu redatelja Tomislava Šobana, tonskog snimatelja Marka Grgića, direktora fotografije Marinka Marinkića te snimatelja Tina Ostrošića, a najjužnijim dijelom Hrvatske proveo ih je domaći čovjek Dario Zanki koji ih je, sa svojom kujicom Kali, ugostio na brodu "Odysseus". Nešto više o samoj ideji serijala, o povijesti naših otoka i hridi, pa i samoj riječi "plovopis" otkrio nam je autor Dubravko Merlić.
– Plovopis je zapravo nova hrvatska riječ, što ja uopće nisam znao. Naime, kada smo zaključili da radimo putopis ploveći na brodu, ja sam odmah počeo zapisivati "plovopis" posvuda i zaključio da će se tako zvati serijal, a pritom misleći da je to riječ koja apsolutno postoji. Kasnijom provjerom shvatio sam da riječ plovopis ne postoji ni u hrvatskom ni u južnoslavenskim jezicima pa je naposljetku ispalo da smo sasvim slučajno smislili novu riječ koju sam prijavio časopisu Jezik da se prizna kao nova hrvatska riječ – objasnio je Merlić, čiji je sin Matej koautor serijala, a ujedno i kompozitor originalne glazbe "Plovopisa".
Osim glazbe, ovaj dokumentarac sadrži i poprilično zanimljive ilustracije i animacije redatelja Tomislava Šobana koji je razlijevanjem vode po papiru prikazao dijelove ispričane povijesti. Upravo su ti dijelovi, uz isječke stručnjaka o zoologiji, povijesti, predaji i botanici, elementi koji pobliže objašnjavaju priču južnih otoka.
– Ilustracije i animacije uvijek su osjetljiva priča po pitanju uklapanja u cjelokupni format, ali naposljetku se pokazalo da ilustracije i isječci stručnjaka odlično funkcioniraju u ovom formatu. Ilustracije Tomislava Šobana nisu prvoloptaške, već su pomalo apstraktne, a odlično je što je on smislio inovativan način animacije razlijevanjem tekućine po papiru. Blisko je to onome što smo radili, pa smo uspjeli dobiti cjelinu koja, po mom mišljenju, funkcionira na puno razina. Ponajprije, funkcionira za opću populaciju jer, primjerice u prvoj epizodi, daje sliku obitelji Zanki i otoka Sveca, a s druge strane smatram da će zadovoljiti stručnjake i one koji traže više s pojedinih područja – pa tko što ulovi, ulovi – kazao je Merlić.
Još jedno od pitanja koje se nametnulo na samom snimanju jest kako napraviti zanimljiv putopis na mjestu gdje nema ljudi, a tu u priču ulazi domaćin Dario Zanki, čija obitelj od 1760. godine živi na otoku Svecu – otoku koji je glavni fokus prve od četiri epizode "Plovopisa".
– Gospodin Zanki imao je ideju da napravimo emisiju o samom otoku i obitelji Zanki, što je meni bilo doista zanimljivo, ali smo naposljetku došli do zaključka da bi bilo dobro napraviti serijal o svim tim otocima – Biševo, Svetac, Brusnik, Jabuka, Palagruža, Sušac – na rubu Hrvatske o kojima se ne zna puno – kaže Merlić te dodaje:
– Sâm sam radio istraživanje u knjigama, razgovorima, filmovima, reportažama i slično, pa sam se jako dobro informirao o cijeloj temi. Najvažnija mi je bila knjiga našeg suradnika Milovana Buchbergera pod nazivom "Jabuka, Sveti Andrija i Brusnik – zapisi, ljudi i sjećanja" koja je prepuna povijesnih činjenica, ali sadrži i pregršt predaja, primjerice ribarskih. S Buchbergerove sam knjige prelazio na druge izvore informacija, pa nisam bio previše iznenađen kada sam zaista došao na te otoke jer sam poprilično puno naučio u procesu pretprodukcije.
Dobra priprema i dovoljno vremena u postprodukciji ključni su za televizijske formate, a Dubravko Merlić rekao nam je kojim se elementima vodi u realizaciji svojih ideja.
– Osobno obožavam televiziju i smatram da ga, kao i svaki drugi medij, treba koristiti na pravi način, točnije vodim se mišlju da televizija treba istodobno informirati, zabavljati i obrazovati gledatelja. Svi naši projekti, uključujući "Piramidu", "Kontraplan", "Moderna vremena" i sada "Plovopis", imaju te tri BBC-jevske stavke, a zatim treba svladati zanat – treba poznavati televiziju kako bi mogao realizirati razne teme. U jednoj smo fazi radili formate poput "Piramide", dakle debatne emisije, a zatim su bili traženi dokumentarci, no moram priznati da me je bilo pomalo strah kada smo prvi puta radili "Opstanak" jer je to bila tema demografije, što nije baš najlakša tematika. Pravim odabirom suradnika, vlastitom vizijom koju pretvaraš u scenarij i uz stajalište gledatelja, koje uvijek imamo na umu u procesu rada, naučiš raditi takve formate. Igranje formama poput offova, grafika i ostalih elemenata koje televizija kao medij nudi dobiva se cjelokupna slika koja je razumljiva gledatelju, odnosno, informira ga, zabavlja i obrazuje. Željkin, Matejev i moj cilj jest napraviti što je moguće višeslojnije djelo. Netko od gledatelja zahvati samo prvi sloj emisije, netko zahvati nešto više, a netko cjelokupnu dubinu projekta, ali bitno je da svatko pronađe nešto za sebe jer je televizija masovni medij, što znači da treba zahvatiti što veći opseg populacije – objasnio je Merlić.
Nakon prošlogodišnje uspješnice, "Moderna vremena", te ovogodišnjeg "Plovopisa", sljedeće ćemo jeseni dobiti potpuno novi dokumentarni serijal pod nazivom "Svjetla pozornice".
– Koncept koji smo napravili za "Moderna vremena", dakle dijakronijski pregled povijesti hrvatskog dizajna po dekadama, kao forma nam se učinio jako zgodnim jer na pametan način kombinira dokumentarističke i studijske dijelove, pa smo odlučili na taj način obraditi popularnu kulturu u Hrvatskoj od pedesetih godina do danas, odnosno emisiju pod nazivom "Svjetla pozornice" – tu spadaju glavni trendovi u filmovima, glazbi, modi, zatim sportski heroji, izdavaštvo i slično. Zanimljivo je to promatrati jer je Hrvatska u pedesetim godinama bila pod utjecajem Italije, u šezdesetima pod utjecajem Velike Britanije i Amerike, a cijelo se vrijeme tu prožima i jugoslavenski kontekst, pa ćemo prikazati koje su glavne točke, ljudi i pojave obilježili popularnu kulturu tog razdoblja tijekom 70 godina. Ovoga ćemo puta u studiju imati dva voditelja, Željku Ogrestu i mene, jer je ona uvijek bila jaka osobnost u tom segmentu zabave – kaže Merlić te dodaje kako imena serijala povezuje jedan od najvažnijih ljudi filmske industrije:
– "Moderna vremena" i "Svjetla pozornice" pomno su birani nazivi jer su to imena Chaplinovih filmova i htjeli smo, zapravo, da naslovi budu primjereni tematici serijala – zaključuje Merlić koji, osim dokumentarnih serijala, na popisu ideja već dugo ima i noir krimi seriju "Sjene u mraku", no ta priča s mjestom radnje u Osijeku još će neko vrijeme morati pričekati, a do tada gledamo Merlića u morskim avanturama na brodu "Odysseusu".
