U Paljem Brdu, pitoresknom konavoskom selu okruženom čempresima na tromeđi Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Anita Trojanović s roditeljima Marijom i Nikšom na šest hektara livada, pašnjaka, vinograda, voćnjaka, oranica i maslinika bavi se tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom. Imaju tridesetak krava pasmine holstein te registriranu proizvodnju sira kojeg godišnje bude oko 800 kilograma. Uz posao s mliječnim kravama, tu je i uzgoj stolnog i vinskog grožđa, naranči, mandarina, limuna, grejpa, breskvi, rajčica, paprika, patlidžana, tikvica... Većinu proizvoda plasiraju u okolnim trgovinama i restoranima. Dostavljaju i na kućne pragove kupcima na području Dubrovnika i Župe dubrovačke.
Logičan slijed razvoja
U lanjskom, devetom izboru za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "Zlata vrijedan", OPG Trojanovićevih proglašen je najboljim.
– Zbog nagrade dosta se čulo za nas i izvan granica naše županije. Definitivno je više interesa za naše proizvode iako ni prije nismo imali problema s prodajom. Mediji su bili dosta zainteresirani, pa nas ljudi prepoznaju, izražavaju poštovanje i divljenje. Lijepo je to, ali najviše veseli prezentacija poljoprivrede kao stila života, kao nešto od čega se može živjeti. Nećeš se obogatiti, ali kvaliteta života je bolja – kaže Anita Trojanović.
Upravo je promoviranje poljoprivredne proizvodnje kao stila života bio jedan od ciljeva kada su Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede 2014. godine pokrenuli izbor za najbolji OPG da bi serijalom reportaža o životu i radu na selu pokazali tko su marljivi ljudi koji proizvode hranu za sve nas. Tridesetogodišnja Anita jedna je od njih. Nakon završene krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu u Zagrebu vratila se u svoje selo na krajnjem jugu Hrvatske. Iako su profesori htjeli da ostane na fakultetu kao asistentica, ona se vodila izrekom "Svugdje pođi, ali kući dođi." I zbog te odluke nije zažalila.
– Moji roditelji osnovali su naš OPG još 2003. kad se i pojavio u našem zakonodavstvu kao organizacija. Tada je osnivanje OPG-a bilo jednostavnije nego sada. Kad sam završila Agronomski fakultet, nametnulo se logičnim da budem nositeljica gospodarstva. Dobili smo rješenje o promjeni nositelja, a tata i mama ostali su članovi. Istina je da kao mladi poljoprivrednik i osoba sa završenom visokom stručnom spremom bolje konkuriram na natječajima iz ruralnog razvoja. Dobra stvar su i izravne potpore za mlade poljoprivrednike. Kada bih danas otvarala OPG, bilo bi to teže nego prije dvadeset godina. Prije svega u OPG moraš unijeti proizvodne resurse, stoku, zgrade, odnosno zemlju koja mora biti vlasnički sređena ili uređena ugovorima o zakupu, najmu, pravu plodouživanja. Mi, srećom, imamo sve vlasnički uredno riješeno, što je i jedan od uvjeta da bismo se mogli javljati na mjere ruralnog razvoja. Također, odmah postaješ porezni obveznik te kao nositelj i član na sebe preuzimaš neke terete prema državi. Moraš imati neku minimalnu ekonomsku vrijednost OPG-a, što ranije nije bio slučaj. Zbog velikih proizvodnih površina i velikog broja grla imamo poveću ekonomsku vrijednost, stoga smo i bili uspješni pri dobivanju potpora zahvaljujući mjerama ruralnog razvoja. Sve u svemu, Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu znatno se mijenjao do danas – objašnjava Anita.
Prvi korak pri registraciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kaže ona, definitivno je lokalna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
– Mi smo sretni jer u Dubrovniku sjede vrlo ljubazni i pristupačni ljudi. Sestra i ja često smo pohodile Agenciju u potrazi za informacijama. Mislim da sada imamo prilično sređen OPG. Također, u Konavlima djeluje udruga Agroturizam Konavle koja često organizira predavanja korisna za sve koji imaju svoje OPG-ove te odlazak u posjet mjestima koja su primjeri dobre prakse. Tu su i lokalni Centar za poduzetništvo i Upravni odjel za ruralni razvoj u Općini Konavle koji nam neprekidno šalju e-mailove s pozivima na razne radionice i predavanja. Sve u svemu, prije otvaranja OPG-a bitno je skupiti potrebne informacije – dodaje.
Ideje za nove proizvode
Između ostalog, trebate otvoriti žiro-račun u poslovnoj banci, podnijeti zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednika, prijaviti se Poreznoj upravi... Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo otvoreno je nakon što APPRRR izda rješenje o upisu i dodjeli jedinstvenog matičnog identifikacijskog broja (MIBPG). Sljedeći je korak nakon otvaranja gospodarstva ucrtavanje površina koje poljoprivrednik obrađuje u ARKOD, što se također radi u Agenciji za plaćanja.
Želite li biti poljoprivrednik i imati svoje gospodarstvo, to ne znači da trebate ostaviti dosadašnji posao jer vam rad na zemlji može biti dodatno zanimanje. Tako i Anita uz posao na gospodarstvu radi i u studiju Landa za krajobraznu arhitekturu u Dubrovniku, a doskora će doregistrirati i novu djelatnost na gospodarstvu:
– Pri kraju smo obnove stare obiteljske kuće u turističke svrhe, za čije smo opremanje uspješno povukli sredstva iz mjere ruralnog razvoja 6.2.1. za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Dakle, uz ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju upuštamo se u turističku djelatnost. Stoga nas čeka i nova papirologija u smislu kategorizacije kuće za odmor, rješenja o iznajmljivanju, porezna prijava po osnovi turističke djelatnosti te zahtjev za upis nove djelatnosti OPG-a u Upisnik koji vodi Agencija, odnosno djelatnost pružanja turističkih usluga. Mislim da su selo, poljoprivreda i turizam savršen spoj za potpuni doživljaj i iskustvo destinacije. Nadamo se u budućnosti pružati ugostiteljske usluge na gospodarstvu, odnosno posluživati hranu i piće. To bi bio nekakav šlag na torti uz našu poljoprivrednu proizvodnju i smještajni kapacitet. Imamo ideje za neke nove proizvode uz naš već poznati kravlji sir, ali to područje formalno moramo još istražiti te ustanoviti imamo li potrebnu infrastrukturu, koji su minimalni uvjeti i doznati koja sve odobrenja trebamo. Svakako, istodobno pratimo nove natječaje iz mjera ruralnog razvoja – kaže Anita Trojanović, lanjska pobjednica izbora za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "Zlata vrijedan".
