Prošlo je točno godinu dana od druge pobjede predsjednika Baracka Obame na izborima –- neke su stvari krenule naprijed, no još uvijek, osobito na unutrašnjopolitičkom planu, on se bori sa vjetrenjačama. Iako mu je uspjelo pokrenuti gospodarstvo i osigurati da se gotovo svaki oga mjeseca otvara i po 150 tisuća novih radnih mjesta, ova je godina pokazala da je on i te kako ranjiv i na unutrašašnjopolitičkomem, ali i na vanjskopolitičkom planu.
Najveći udarac u protekloj godini zasigurno je bila republikanska blokada federalnog proračuna, koja je izazvala ogromne štete i zasigurno nanijela gadan udarac predsjedniku i njegovim naporima da zemlju u potpunosti izvuče iz krize. No proračunska kriza pokazala je i to da republikanci, nakon prošlogodišnjeg izbornog debakla, da nisu ništa naučili i nisu uspjeli konsolidirati redove, tako da bi na međuizborima za godinu dana vrlo lako mogli izgubiti većinu u Zastupničkom domu koja im je i omogućila da izazovu spomenutunavedenu krizu. U cijeloj toj priči profitirat će vjerojatno Obama i njegova Demokratska stranka. Pobjeda na izborima i kontrola nad Kongresom mogale bi Obami značajno olakšati provođenje nekih ključnih zahvata iza kojih on vrlo čvrsto stoji. Riječ je o zakonima koji omogućavaju pravoa na dostupno zdravstveno osiguranje, ali i o zakonu o minimalnoj plaći i imigraciji.
Na vanjskopolitičkom planu on je tijekom protekle godine pokazao da se teško snalazi i da zapravo želi da se zemlja na čijem čelu stoji prestane ponašati kao svjetski policajac. Napeta igra oko toga hoće li Amerika zapucati po sirijskom predsjedniku Assadu ili neće, pokazala je da Obama o svemu tome nema jasan stav i da mu manjka odlučnosti. No najveću štetu na međunarodnom planu prouzročila nanijela mu je afera zbogs prisluškivanjaem NSA-e koju je otvorio Edward Snowden, a dodatno potpirila Angela Merkel. Obama nikada nije porekao da je znao koga se prisluškuje i kojih je razmjera ta špijunska operacija.
