Njihovo je gospodarstvo u Velikom Bukovcu – selu uz Dravu, Bednju i Plitvicu – nedaleko od Ludbrega, centra svijeta. Tako će 28-godišnji Juraj Orehovec objasniti gdje se nalazi najveća farma pataka u Hrvatskoj u kojoj se godišnje uzgoji oko 40.000 tisuća ovih pernatih životinja. I još toliko pijetlova, kokoši, pilića i gusaka:
Baš kao i nekada u Podravini
– Uzgajamo, i to na otvorenom, svu onu perad koja se i nekad uzgajala u našoj Podravini – dodaje. Na poljoprivrednom gospodarstvu imaju od 50 do 60 zaposlenih, prema potrebama, a osim domaće radne snage tu je i osmero zaposlenika iz Ukrajine te troje Nepalaca. Za svoje radnike Orehovci su osigurali i smještaj. Uz uzgoj imaju i vlastitu klaonicu te preradu pa su njihove podravske patke postale – kraljevske. Naime, Royal Duck brend je premium pačjih proizvoda PG-a Orehovec, a obuhvaća pačje paštete Dux, sušena pačja prsa LeDame. U paleti proizvoda ovoga gospodarstva su i pačja i guščja mast.
– Naše patke nisu šopane, njihova je jetra prirodna. Paštete imamo u šest okusa – klasična pašteta od pačje jetre, pašteta koju smo obogatili bučinim uljem, zatim pašteta od dimljenog pačjeg mesa i dvije verzije pačje paštete upotpunjene tartufima: pačja pašteta i parfe u koji ide samo čista jetra, odnosno 60% jetre. Na jesen bismo trebali započeti s izvozom u Njemačku, u dućane delikatesa – objašnjava Juraj pokazujući nam ambalažu ovih proizvoda, uz komentar kako lijepo izgledaju, i iznutra i izvana. Prepoznala je to i struka pa su lani na svjetskom natjecanju grafičkog dizajna ambalaže Orehovčeve paštete i masti osvojile srebrnu medalju u kategoriji gourmet food. Od jeseni će se pod etiketom PG Orehovec u prodaji naći i sušene kobasice od mesa divljači, jelena i divlje svinje.
Iz pogona prerade vodi nas Juraj do farme koja se prostire na 100.000 četvornih metara. Prvih mjesec dana patke borave u zatvorenom prostoru, a zatim idu na vanjski dio farme na kojem su nadstrešnice, da se životinje imaju kamo skloniti i spavati.
Orehovci hranu za perad uzgajaju na svojim poljima, a za gnojidbu kriste stajnjak nastao pri uzgoju peradi, čime smanjuju uporabu mineralnih gnojiva. Obrađuju 50 hektara zemlje. No to nije dovoljno pa za njih proizvode i drugi poljoprivrednici iz okolice.
U posao na gospodarstvu uključene su dvije generacije obitelji Orehovec, odnosno i Juraj sa suprugom, i njegovi roditelji. Ovo što danas imaju postigli su u 20 godina rada.
Poljoprivredna priča obitelji Orehovec započela je 2000. godine kada se papirnati vlasnik današnje male tvornice, Jurajev otac Željko Orehovec, zasitio uredskoga posla. Obitelj je imala malo zemlje, za poljoprivredu kojom su se bavili za vlastite potrebe uzgajajući pokoju svinju, patku, nešto kokoši... Proučavajući tržište, Željko je zamijetio da proizvodnje pataka i gusaka nema i tu se rodila ideja da se obitelj počne baviti njihovim uzgojem, i to na otvorenome. Od te su ideje pa do prvih pataka prošle dvije godine. Gradila se farma, i to neposredno uz Plitvicu, kako bi se mogle iskopati lagune u kojima će se ove ljubiteljice vode moći brčkati. Počeli su s proizvodnjom od oko 2000 komada na godinu. A onda se počelo zahuktavati.
Fokus poslovanja stavljen je, kaže Juraj, na slobodni uzgoj kojim se postiže visoka kvaliteta proizvoda pa su prije početka krize dogurali do sto tisuća komada.
Kako su se količine peradi povećavale, sve je teže bilo prodati toliko živih pataka. Znači, valjalo je zajedno s farmom napraviti i klaonicu. Kriza im je 20-30% smanjila proizvodnju, pad su osjetili i nakon ulaska Hrvatske u EU kada je na naše tržište došlo i više nego dvostruko jeftinije pačje meso. No, tu su sad već bili i pilići za koje je na farmi napravljena staja u kojoj prvih tjedana borave u zatvorenom, a kasnije imaju pristup travnatim površinama po kojima kljucaju. U jednome turnusu bude 20.000 pilića. Kupuju ih jednodnevne, iz Mađarske.
– Od 60 do 90 dana imaju ti pilići, od 90 do 120 dana mladi pijetlovi – podučava nas Juraj, inače ekonomist po struci.
Meso pijevca je, dodaje, cjenjenije od mesa kokoši, a najviše njihove pijevce traže u Dalmaciji, gdje im je i najveće tržište. I dok su pijevci, kao i pilići, tražena roba tijekom cijele godine, patke su tražene za Sve svete, Božić i Uskrs, a guske, kojih uzgajaju najmanje, oko tisuću komada, za Martinje. – Imamo i svoje mesnice, i to u Ludbregu, Zagrebu, Šibeniku, Trogiru i Splitu pa se ondje mogu kupiti proizvodi s našeg gospodarstva. Restorane i hotele opskrbljujemo preko svoga velikog distributera Metroa, a za Spar radimo njihovu robnu marku S budget, a pod etiketom “Vrtovi Hrvatske” na njihovim je policama naša perad iz slobodnog uzgoja – govori Juraj, na gospodarstvu zadužen za razvoj proizvoda, odnose s kupcima i proizvodnju.
Piliće izvoze u Mađarsku
Kontinuirano ulaganje u proizvodnju tijekom posljednja dva desetljeća rezultiralo je time da Orehovčevi imaju kapacitete za uzgoj, klanje i preradu oko 1500 tona mesa godišnje.
U Mađarsku izvoze žive piliće iz zatvorenog uzgoja koji su ondje cijenjeni, zbog GMO free uzgoja. Prehrana njihove peradi temelji se na žitaricama i uljaricama, uz dodatak ostalih mikronutrijenata poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan rast i razvoj. U sastavu smjese kojom Orehovčevi hrane svoju perad najzastupljeniji su kukuruz i soja.
Hrana njihovih životinja kontroliranog je podrijetla, sjeme certificirano kao GMO free, a krajnji proizvod vrhunske kvalitete. K tome, kontinuirano rade na povećanju dobrobiti životinja, pa tako na farmama zatvorenog tipa uzgajaju pasmine pilića koji sporije rastu, ne pretrpavaju zatvoreni prostor životinjama kako bi se one mogla slobodno kretati, tijekom noći gase svjetla...
– Odrastao sam s ovim obiteljskim poslom. Ne bih mogao ni zamisliti da nešto drugo radim – kaže Juraj Orehovec.
Ja zelim kupit Hrvatsku patku a ne Nepalsku ili Ukrajinsku , sad znam da necu vise kupovat njihovu robu