Meteorologinja Tanja Renko na RTL se vratila se nakon skoro 20 godina, naime, karijeru je 2005. godine započela kao producentica vremenske prognoze. Prije nekoliko mjeseci oprostila se od javne televizije gdje je godinama gledateljima davala informacije kakvo ih vrijeme očekuje i onda je napravila zaokret u karijeri te je angažirana kao medicinska fizičarka KBC-a Rebro te se vratila na televiziju gdje je i počeo njezin televizijski put. S Tanjom smo ovim povodom razgovarali o vremenskim nepogodama koje su sve učestalije, o tome kako se rodio njezin interes za vremensku prognozu i naravno pokušali smo doznati i kakvo nas vrijeme očekuje ostatak ljeta te do kraja godine.
Vaš dolazak na RTL je zapravo povratak na mjesto gdje je i sve počelo prije 20 godina kada ste 2005. godine počeli svoj televizijski put kao producentica vremenske prognoze, kakav je osjećaj vratiti se na prvo radno mjesto?
Osjećaj je jako dobar, naime dolazim u poznatu sredinu jer sam s mnogim kolegama surađivala i tada. RTL tim meteorologa je izvrstan, dobro se slažemo, neke poznajem već godinama. Sviđa mi se format emisija koje pripremamo, a kolega Dorian Ribarić se iznimno potrudio upoznati me se tehnikalijama.
Sjećate li se tih prvih dana na RTL-u, kako je tada izgledalo pripremanje vremenske prognoze i koje uspomene su vam se posebno urezale u sjećanje iz tog vremena?
Itekako, to su bila jako uzbudljiva i dinamična vremena, sjećam se voditeljica s kojima smo razvili jako prisan i prijateljski odnos, ali i tadašnjih šefova koji su proveli interesantnu selekciju studenata koji su se prijavili na natječaj. Tadašnji je format vremenske prognoze bio sasvim drugačiji. Isključivo se snimalo vani, nije bilo studijske prognoze već je svaka emisija pratila ili neki događaj ili promovirala neku lokaciju. Bilo je i poučnih sadržaja kojima smo gledateljima nastojali približiti neke pojmove iz meteorologije. Puno se putovalo po cijeloj Hrvatskoj, obišli smo mnoga mjesta na kontinentu i obali. Neki još prepričavaju pojedine emisije jer su pažnju plijenile atraktivne, ali vrlo profesionalne i drage voditeljice.
Bili ste voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, a te opasne vremenske pojave su sve češće zadnjih godina, moramo li se naviknuti da će razornih oluja i nepogoda kakve su bile prošlo ljeto, biti sve više u budućnosti i što je uzrok tome?
Nažalost još uvijek čujem i čitam mnoge negativne komentare kada se govori o klimatskim promjenama. Mnogi ih negiraju unatoč jasnim dokazima. Atmosfera je na globalnoj razini sve toplija i kao takva ima više energije pa je za očekivati da će ekstremi biti češći i žešći i to nam klimatolozi već dulje vrijeme naglašavaju. Već sada se navikavamo na drugačiju klimu, primjerice zime s manje snijega, izostanak marčanih bura, vrlo toplo more već krajem lipnja. U svakom slučaju moramo biti spremni na ekstreme i više raditi na prilagodbi, npr. u gradovima smanjiti utjecaj toplinskih valova povećanjem zelenih površina, paziti da nam oborinska voda može nesmetano otjecati i sl. Naravno, ništa od toga nije jednostavno, veliki su izazovi pred nama, no ako na vrijeme shvatimo da je neophodno bit će lakše. Kako bismo bili spremni na neke od tih nepogoda treba pratiti i upozorenja nadležnih institucija.
Kakvi alati su u Hrvatskoj razvijeni da bi se na vrijeme upozorili na opasne vremenske pojave i koliko smo po tom pitanju u korak s ostatkom EU i svijeta?
Meteorološka zajednica, a prije svega DHMZ trudio se slijediti primjere dobre prakse i standarde na europskoj i svjetskoj razini. Naši su stručnjaci vrhunski i što se tiče alata koji se koriste na DHMZ-u uz bok smo razvijenim zemljama. Najveći je izazov zainteresirati mlade za studij fizike i meteorologije i osigurati im primanja odnosno standard i sredstva s kojima će se istraživanja i rad na daljnjem poboljšanju nastaviti. Uz razvoj novih tehnologija, u posljednje vrijeme i uključivanje umjetne inteligencije te strojnog učenja morat će se još više ulagati u edukaciju i znanje te povezivanje srodnih struka.
VEZANI ČLANCI
Na javnoj televiziji ste 18 godina bili prepoznatljivo lice, jesu li vas znali ljudi zaustavljati na ulici ili u susjedstvu i ispitivati kakva će biti prognoza?
Znalo je biti svakakvih zgoda, a najsimpatičnije su situacije kada vas prepoznaju, a ne znaju od kuda ste im poznati pa počinje nabrajanje i pogađanje. Naravno, bilo je upita i za prognozu u prolazu, na ulici, placu, dućanu i slično. U većini slučajeva ljudi su bili korektni i simpatični, srećom nisam imala nekih neugodnih iskustava. Na društvenim mrežama situacija može biti sasvim drugačija pa čak i vrlo neugodna kada čitate neke komentare ljudi koji vas uopće ne poznaju, a daju si za pravo suditi vam ili neprimjereno komentirati vaš rad ili život.
Što vas je uopće privuklo ovom pozivu, jesu li fizika koju ste završili na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu, te klimatologija i meteorologija oduvijek bile vaša ljubav?
Odmalena sam voljela matematiku i prirodu s kojom se kao školarac čovjek prvo susreće, potom i ostale prirodne predmete, tako i fiziku. Krajem srednje škole bila je dvojba oko studija biologije i fizike, nakratko i medicine, ali fizika je prevagnula, možda jer mi je otac teorijski fizičar. Vrijeme me interesiralo oduvijek, odnosno ta moć prirode, najviše ljetne nevere u kojima sam uživala provodeći ljeta s bakom i didom na Krku. Fizika opisuje mnoge pojave i procese oko nas koje često uzimamo zdravo za gotovo te pruža mnoge mogućnosti kojih mladi ljudi nisu možda niti svjesni.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, nastavlja li se taj trend i ove godine?
Nažalost da. Prema novim podacima koje je objavio Servis za klimatske promjene Copernicus prosječna globalna temperatura bila je 1,5°C viša od predindustrijske ere 12 uzastopnih mjeseci. Zabilježen je globalno rekordno topao lipanj, a izniman je i ovaj posljednji toplinski val koji je trajao u većem dijelu zemlje više od 10 dana, na Jadranu čak dva tjedna.
Je li suvremena tehnologija pomogla tijekom zadnjih 20-ak godina u preciznijem određivanju vremenske prognoze?
Itekako, napredak je jako vidljiv posljednjih 50 godina, ali čak i u zadnjih 20 godina. Današnja 5 dnevna prognoza pouzdana kao primjerice jednodnevna 1980. i korisne prognoze sežu danas i do 9-10 dana unaprijed. Osim što imamo sve brža računala i jako puno novih alata, dostupno je i sve više numeričkih prognostičkih modela koji se kontinuirano razvijaju i jako su složeni i sofisticirani. Uz to sve je više podataka koji ulaze u modele i povećavaju njihovu pouzdanost, a tome su jako pridonijela i satelitska mjerenja jer nam osiguravaju podatke s oceana i iz nenaseljenih područja. Naravno, tu je sada i umjetna inteligencija s kojom se u kratko vrijeme dogodio također veliki preokret, a zapravo još je mnogima pa i meni uopće teško predvidjeti dokle će njezin utjecaj sezati.
Koliko se možemo pouzdati u aplikacije za vremenske prognoze na našim mobitelima?
Aplikacije su korisne i mogu pružiti dobru i pouzdanu informaciju u većini slučajeva, osobito za jednostavnu dnevnu upotrebu. No, da sam primjerice organizator velikog koncerta ili nekog drugog događaja gdje se očekuje puno ljudi ili da planiram otvoriti krov na kući osobno ne bih se samo pouzdala u aplikaciju već bih potražila informaciju stručnjaka koji može sagledati širu sliku vremena. Prognoza koju radi čovjek bazira se i na nekoliko modela, trenutnom stanju atmosfere, poznavanju klimatskih prilika odnosno važni su iskustvo i razumijevanje procesa u atmosferi.
GALERIJA Huljić, Kutlić, Dino Jelusić...Pogledajte koje su sve slavne 'face' stigle na vjenčanje Matije Cveka
Kako je uvijek biti dežurni krivac za vrijeme, vjerujem da vam možda nekada i prigovaraju ako ste najavili kišu, a nje na kraju nije bilo, jeste li imali takvih situacija da vam gledatelji šalju poruke ili se javljaju zbog ovakvih situacija?
Vole se ljudi šaliti na naš račun ili nas kritizirati, često to proizlazi i iz nerazumijevanja koliko su procesi u atmosferi složeni te da ih je teško uopće opisati jednadžbama koje imaju niz aproksimacija. Pogledamo li u vodu koja nam ključa u loncu na štednjaku i zamislimo li se samo kako se ponašajaju oni mjehurići što se dižu možemo si barem malo predočiti da je atmosfera u kombinaciji s oceanom i zemljinom površinom jako kompleksan sustav. Najzahvalniji korisnici su oni koji žive vrijeme poput poljoprivrednika ili ribara, ljudi koji i sami imaju stalno oči uprte u nebo. Srećom povremeno nas i netko pohvali jer smo im pomogli u donošenju neke odluke.
Od ove godine angažirani ste i kao medicinska fizičarka KBC-a Rebro, možete li nam malo približiti svoj zadatak i posao na Rebru?
U svibnju sam otišla iz DHMZ-a i zaposlila sam se u KBC-u kao medicinska fizičarka u radioterapiji. Radioterapija je jedan od načina liječenja raka ionizirajućim zračenjem. Fizičari imaju središnju ulogu u planiranju liječenja zračenjem pojedinačnih pacijenata koristeći ionizirajuće zrake ili unutarnje postavljene radioaktivne izvore. Druga važna dužnost medicinskog fizičara je upravljanje programima osiguranja kvalitete zračenja i preventivnog održavanja kako bi se osiguralo da oprema ostane sigurna i točna. Usko surađujemo s liječnicima, radioterapijskim tehnolozima, sestrama te moramo svladati i mnoge medicinske pojmove. Ovaj novi je posao također iznimno interesantan i izazovan, a ispunjuje me i osjećaj da imam priliku pomoći ljudima. Smatram se sretnom jer imam prilike širiti horizonte, svladavati nove vještine i učiti novi zanat u vrlo ugodnom i poticajnom kolektivu.
Pučka vjerovanja o vremenu bila su jako prisutna prije, jesu li i danas prisutna i mogu li se primjenjivati i danas vjerovanja poput onog; Sveta Kata snijeg na vrata ili su klimatske promjene utjecale i na to da se ne možemo više pouzdati u ove uzrečice?
Davno kada još suvremene meteorologije kakvu danas poznajemo nije bilo ljudi su pamtili neke događaje i povezivali ih s nadnevcima kada su se dogodili, posebno sa svecima. U to doba to je imalo smisla i kako su nastale mnoge izreke, lijepo je da su se sačuvale jer su dio naše baštine. Ipak u takve se izreke posebno posljednjih godina kada nam se klima znatno mijenja teško pouzdati. No, svakako treba ih njegovati i baš ovom se temom nedavno u svojoj knjizi "Vjerske teme i vrijeme" pozabavio naš poznati meteorolog Zoran Vakula, a prije njega Milan Sjerković.
Koliko pokušavate svojim sinovima osvijestiti koliko je važan naš odnos prema prirodi te koliko svi utječemo na klimatske promjene koje se događaju i koliko njih zanima vremenske prognoza?
Od malena provodimo puno vremena u prirodi, volimo planinariti, šetati, skijati, ljeti ići na more. Svaki boravak u prirodi, posebno u planinama natjera vas da cijenite prirodu i vjerujem da shvaćaju kako ju je važno sačuvati. Učimo ih da se ne rasipaju s vodom, zatvore slavinu dok peru zube, da recikliraju smeće, brinu o drugima. Naravno, zbog mog posla više se govori o tome, povremeno pogledamo i neki dokumentarac na tu temu, obojica jako vole i životinje, učimo ih empatiji. Rekla bih da postoji interes za meteorologiju, vrijeme će pokazati što će ih zaokupiti u budućnosti.
Kakvo nas ljeto, jesen i zima očekuju ove godine, na kakve vremenske uvjete se moramo pripremiti?
Prema dugoročnim prognozama čini se da bi svaki od idućih nekoliko mjeseci mogao biti topliji od uobičajenog, vjerojatnost za to dosta je velika osobito u iduća dva mjeseca kada bi odstupanje moglo biti izraženije. Vjerujem da će pouzdanu prognozu za jesen i zimu pripremiti moji kolege s DHMZ-a krajem ljeta. Dakle, važno je redovito pratiti prognoze i upozorenja jer ćemo se tako najbolje pripremiti.
Mogao bi biti i hladniji 🤣