Prije desetak dana alarmantna situacija u Hrvatskoj, s naglim pražnjenjem zaliha krvi zbog povećanog broja zahvata na srcu, krvožilnom sustavu te liječenju onkoloških bolesnika i odgađanjem operacija zbog nedostatka dragocjenih doza, aktualizirala je problem dobrovoljnih darivatelja krvi. Stotine iznimno humanih ljudi koji u hitnim situacijama uvijek daju djelić sebe učinili su to i nakon teksta u Večernjem listu - isti su dan napunili zalihe Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, središnje transfuzijske ustanove u zemlji.
To će, kažu darivatelji, uvijek činiti, iako su jako razočarani, revoltirani i žalosni zbog odnosa društva prema njima! Tvrde da su novim sustavom reforme zdravstva marginalizirani te da gube dosadašnja prava.
Nije stvar u povlasticama nego u omalovažavanju
- Osobno sam, ali i sve moje kolege darivatelji krvi, jako revoltiran novim Zakonom o zdravstvu, koji će od 1. siječnja nama ukinuti povlastice. Dosad smo prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju svi mi s više od 50 darivanja bili oslobođeni plaćanja participacije na sve zdravstvene usluge, sa 25 davanja bili smo oslobođeni plaćanja participacije na recepte, a prema novom sustavu samo će oni koji su krv dali više od 100 puta imati pet do 10 posto popusta u plaćanju liječničkih usluga. Vjerujte, nije stvar u tim povlasticama, jer mi ih gotovo ni ne koristimo zato što su darivatelji zdravi ljudi, nego u birokratskom odnosu prema nama, omalovažavanju plemenitog čina i stava "oni će ionako dati krv" - rekao je Ivan K., pravnik iz Zagreba i stalni darivatelj krvi, koji je dosad 74 puta dao krv, odnosno 30 litara dragocjene tekućine.
- Točno je da ću ja, i svi drugi stalni darivatelji, uvijek dati krv. I u listopadu sam četiri i pol decilitra krvi dao za spas života drugih i opet ću to učiniti, jer nikad nisam krv davao zbog povlastica. Zašto birokracija ne uvaži tog običnog čovjeka jer svi mi, obični ljudi, hranimo sustav opskrbe bolnica krvlju. Razgovarao sam s darivateljima krvi u velikim gradskim poduzećima i svi dijele moja razmišljanja. Očajni su, a ne znaju kako pozornost onih koji odlučuju svrnuti na sebe. Zar bi nam trebalo, a što je postalo dio folklora, da se nas stotinjak skupi i da idemo pred Banske dvore svoj revolt isprazniti ondje? Smatram ipak da u sustavu treba raditi promjene jer, ne daj Bože da nam se dogodi neka katastrofa, pa da ponestane krvi. Sustav treba cijeniti svoje ljude, one koji svakodnevno daruju dio sebe za spas nepoznatog. Odgovorno tvrdim da transfuziolozi ne bi mogli podmiriti potrebe bolnica za krvlju da nema organizirane skupine darivatelja, koja je u svakom trenutku dostupna transfuziolozima. Zato ne može neka komisija, neka birokracija, jednostavno pomesti nas male, ali srcem velike ljude - tvrdi Ivan K.
Humanost - zaboravljena kategorija
Njegovu ogorčenost nepriznavanjem humanog čina i ukidanjem povlastica dijele i drugi anonimni darivatelji krvi. Deseci darivatelja iz Ina-Rafinerije Sisak, koji i sad žele ostati anonimni, nezadovoljni su već dulje vrijeme jer poslodavci ne poštuju zakonom propisana prava o slobodnim danima, što je također povlastica darivateljima. Premda su svi darivatelji upozorili da je prava na slobodne dane darivateljima počeo kresati prof. dr. Andrija Hebrang, nekadašnji ministar zdravstva, sada su im ta prava dodatno smanjena.
Prema Zakonu o radu, darivatelj ima pravo na jedan slobodan dan, a isprva su imali tri, no malo koja se tvrtka toga pridržava a u kolektivnim ugovorima te točke nema. Osobito za to nemaju razumijevanja privatnici, kojima je profit na prvom mjestu, a humanost je zaboravljena kategorija.
Dr. Irena Jukić, do prije četiri dana, kada je imenovana za v. d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, odlično je vodila Odjel za prikupljanje krvi u toj instituciji. S obzirom na ratno iskustvo s osiguravanjem dovoljnih doza krvi za zagrebačke i hrvatske bolnice u najkritičnijim situacijama, ona je najnadležnija govoriti o darivateljima. Doslovce im poznaje dušu, jer za svake izvanredne situacije prikupljanja krvi osobno ih zove telefonski da dođu dati krv. Ona je pokretač koji cijeli sustav darivanja krvi drži na okupu, uz potporu mjesnih organizacija Crvenog križa koje, zajedno s transfuziolozima, organiziraju akcije prikupljanja krvi.
- Darivatelji su populacija bez koje naše zdravstvo ne može funkcionirati. Nadam se da će se pronaći model u kojem će društvo odati priznanje ljudima koji su toliko puta dali krv. Mi smo već ranije pokušali o tome izvijestiti povjerenstvo pri Ministartvu zdravstva da darivatelji sa 50 davanja i dalje budu oslobođeni participacije u zdravstvenim uslugama, no nije išlo. Sada ćemo ponovno pokušati to riješiti i uvjerena sam da će darivatelji dobiti mjesto u sustavu koje svojom humanošću i zaslužuju. Hoćemo li im osigurati oslobađanje od participacije ili nešto drugo, sad ne mogu precizno reći, no želimo da se tim iznimnim ljudima oda priznanje.
Osvijestiti poslodavce
Tvrdim da nitko od njih nije počeo davati krv da bi nakon puno godina imao oslobađanja od participacije ili dobio slobodne dane. Darivatelji to čine zbog humanosti i pripravnosti u svakom trenutku dati dio sebe, to je njegova osobna odluka. No, svakako je dobro uz to dobiti i male povlastice. Naš je cilj zajedno s Hrvatskim Crvenim križem promidžbom osvijestiti poslodavce da darivateljima daju taj, prema Zakonu o radu, dopušteni slobodan dan. S druge strane, nije nam cilj da je slobodan dan motiv, no u ovom prijelaznom razdoblju njega je prijeko potrebno zadržati dok se ne dosegne standard življenja i razine svijesti o darivanju krvi - rekla je dr. I. Jukić i dodala da su naši ljudi dobri i jako humani i da će u svakoj hitnoj situaciji to iskazati darivanjem krvi te da im zato ne smijemo birokratskim paragrafom uzeti dostojanstvo.
Piše Gordana Rebić
