S dvije-tri bočice spreja uz malo mašte i estetskog osjećaja mogu se učiniti čuda. Pokazali su to ponajbolji hrvatski grafiteri na najvećem regionalnom festivalu u Slavonskom Brodu, gdje su umjesto zidova i fasada prvi put oslikavali panele. Zahvaljujući događaju koji organizira Kreativna udruga mladih, grad na lijevoj obali Save sedamnaesti je put postao središte urbane umjetnosti. U inozemstvu se slične manifestacije nikad ne održavaju u središtu grada, uvijek je to negdje na periferiji. No brodski je festival ovaj put održan u samom centru, na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić, gdje je dvanaest crtača iz cijele Hrvatske oslikavalo isto toliko panela spojenih u 42 metra dugu cjelinu.
Čarolija u centru grada
Grafiti na panelima manji su od onih u podvožnjaku, gdje su se održavali prijašnji festivali. Ipak, organizatori su uz ovakav, potpuno nov koncept uspjeli u namjeri da približe grafitersku umjetnost svima koji žele vidjeti i doživjeti cjelokupnu sliku o tome kako nastaju grafiti. Nekad je inspiraciju grafiterima pružala najpoznatija svjetska spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić, nekad svjetski poznate rode Malena i Klepetan, nekad stari rimski grad Marsonia. No ovoga su puta odlučili učiniti odmak od slavonskobrodskih simbola i znamenitosti. Ovogodišnja tema, čarolija, dodatno je doprinijela atraktivnosti događaja, osobito među mlađim generacijama, koje su imale priliku približiti se šarenom svijetu grafita na posve nov način. Na panoima je osvanuo čarobnjak Merlin, razni likovi iz crtanih filmova i drugi. Uz ostale, Brođanima dobro poznate crtače grafita poput Edija zvano Maska, Lorisa, Matije i drugih, novo ime festivala bio je Luciano iz Rijeke. Umjetnici su dobili slobodu izraziti se na drukčiji način nego prije.
– Tema je bila čarolija, doveli smo čarobnjake i nadam se da čarobnjaci nisu razočarali – rekao je Zlatko Dujmić, predsjednik Kreativne udruge mladih i organizator SB Graffiti festa.
Iako su grafiti umjetnička djela, u mnogim su zemljama zabranjeni i tretiraju se kao vandalizam. Oslikavanje javnih prostora sprejevima u boji može na specifičan način obogatiti karakter ulice ili grada, dok u nemaštovitim rukama samo povećavaju vizualnu zagađenost prostora. Šaranje i ilegalni grafiti po fasadama obiteljskih kuća i drugih javnih ustanova, objekata i zidova nisu dopušteni. Jedan od ciljeva festivala upravo je smanjili tu naviku i upozoriti mlade da je riječ o kaznenom djelu. Crtanjem lijepih crteža na za to predviđenim zidovima i panoima šalje se poruka da su grafiti umjetnost, a glavni smisao cijele priče je odvući djecu i mlade s mobitela i računala i uvesti ih u novi svijet.
– Moja je životna želja i cilj da na jednom od festivala oslikamo pročelja nekih zanimljivih zgrada. Nažalost, ljudi u Slavonskom Brodu na to ne pristaju jer još nemaju dovoljno sluha za takve stvari, premda je vani to potpuno normalno – ističe Dujmić.
Ukazuju na socijalne probleme
Grafiti su sve priznatija i cjenjenija umjetnost, a već godinama su i dio urbane scene te hip-hop kulture. Crtanje i pisanje po zidovima u različitim se oblicima kroz povijest pojavljivalo gotovo svagdje. Hrvatska scena grafita razvija se od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prvi crtači, inspirirani hip-hopom, djelovali su u Zagrebu. Grafiti nisu način komunikacije, nego način pokazivanja socijalnih i drugih problema te pokazatelj nečije mašte. Matija iz Garešnice redoviti je sudionik brodskog festivala. Ovim se hobijem počeo baviti iz želje da izbaci iz sebe stres.
– U ovom sivom vremenu malo šarenila nikome ne škodi. Zahvaljujući grafitima u proteklih sam petnaestak godina obišao gotovo cijelu Hrvatsku. Stalno upoznajem nove ljude i stječem dobre prijatelje. Jedini je problem što je riječ o skupom i neisplativom hobiju. Za rad na zidu od pet metara treba vam 10 do 15 sprejeva, a to ne košta malo – istaknuo je Matija.
Grafiteri s ponosom ističu kako je umjetničko crtanje grafita nešto sasvim drugo od ispisivanja raznih parola i prostota na zidovima različitih objekata. Svatko može uzeti sprej i nešto nacrtati, ali ljudi koji to čine bez dozvole nisu umjetnici, nego uništavači. Zato sve mora biti zakonski regulirano. – Uz malo volje, truda i upornosti svatko može postati grafiter – poručili su umjetnici sa sprejem.
