U ljetu koje je obilovalo visokim vrućinama, čija je dužina tek minulog tjedna prekinuta kišama, vjerojatno ste i sami sebe testirali koliko vrućine možete podnijeti. Recimo, u Zagrebu se povremeno temperatura penjala i iznad 37 Celzijevih stupnjeva, koja se činila još gorom jer se radi o gradskoj sredini gdje je beton prevladavajući materijal, pa se voli reći kako ne znamo odakle prži više – odozgo ili odozdo. Da bi se došlo do znanstveno utvrđenog odgovora, neki su laboratoriji organizirali istraživanja u tu svrhu, praveći laboratorije u kojima se granica otpornosti ljudskog tijela na vrućinu može testirati.
Sveučilište u Sidneyju u Australiji potrošilo je 1,3 milijuna dolara kako bi se napravila struktura unutar koje je komora izolirana od vanjskih utjecaja. Napravljena je u Brisbaneu i onda vožena tisuću kilometara do Sveučilišta gdje je postavljena na krov sveučilišne zgrade kako bi se provjerilo ono što se, izgleda, nije previše provjeravalo, a to je otpornost ljudskog tijela na vrućine. Doista, takvo se nešto niti nije činilo potrebnim do posljednjih desetak godina kada se klima dosta promijenila te su vrućine postale neugodne i za one najizdržljivije. I do toga smo došli ne znajući doista kakav učinak takve temperature imaju na ljudsko tijelo.
Riječ je o sada vrlo potrebnom podatku, jer se prema Ujedinjenim narodima postotak ukupne radne snage u svijetu, koja broji 2,4 milijarde ljudi izloženih riziku ekstremnih vrućina, popeo na 70 posto. Kako ne znamo kakav je utjecaj vrućine na ljudsko tijelo, tako ne znamo ni koji su načini na koji je najbolje rashladiti se.
VEZANI ČLANCI:
Do sada smo imali tek jednu izmjeru koja je dobivena teorijski 2010. godine. Taj je izračun napravljen na MIT-u, a objavljen u časopisu PNAS, pri čemu je matematičkim putem dobiven ‘wet-bulb temperature’ što je vrijednost temperature kod koje zdrava mlada osoba umire nakon šest sati. Inače se pod tim nazivom nalazi jednostavna metoda mjerenja temperature u prostoriji termometrom omotanim u mokri ručnik.
Ta je vrijednost postala uvriježena u znanstvenim istraživanjima, ali nikada nije dokazana praktičnim istraživanjem. Ispalo je da se radi o 35 Celzijevih stupnjeva, nakon čega temeljna temperatura ljudskog tijela nekontrolirano raste. No, nije uzeta u obzir odjevenost osobe, kao ni to kreće li se ona ili se znoji, pa ta vrijednost zapravo nije primjenjiva u stvarnosti. No, budući da nije bilo ničega boljeg, ostalo se na izračunatom WBT-u.
Ipak, 2021. izračunata je nova vrijednost dobivena mjerenjem temeljne temperature tijela kod mladih odraslih osoba za vožnje biciklom. Taj puno realniji način donio je vrijednost od 31 Celzijevog stupnja. Upravo ova komora, koja je opisana u časopisu Nature, služi da se vidi do koje granice ljudsko tijelo može izdržati vrućinu prije nego što ona postane opasna, a onda i koji su načini rashlađivanja potvrđeno učinkoviti.
Komora mjeri četiri puta 5 metara, temperatura se u njoj može povećavati ili snižavati za 1 Celzijev stupanj svake minute, od 5 do 55, a simulirati se može i Sunčeva svjetlost putem infracrvenih lampi. Kao najbitnije ističe se regulacija vlage u zraku koja je možda i najbitniji čimbenik za utjecaj na ljudsko tijelo. Sudionici istraživanja mogu u komori jesti, spavati i vježbati, znanstvenici im mogu dostavljati hranu i druge stvari kroz otvor, senzori na koje su priključeni šalju podatke u susjednu kontrolnu sobu u kojoj se procesiraju podaci – puls, ritam disanja, znojenje i temperatura tijela. Ovakva komora nije nikakva novost, ima ih doista posvuda u svijetu, ali se one koriste ponajviše za sportsku medicinu, ne i za istraživanje o kojem pišemo u ovom tekstu. Većinom barem.
>>> FOTO Voda iz fontane, ručnik na glavi, beton i hlad... Pogledajte kako turisti u Dubrovniku pronalaze spas od vrućine
Ono što radi grupa znanstvenika u Sydneyju jest provjera vlastitog matematičkog modela koji je objavljen lani. Za formiranje tog modela koji se temelji na podacima studija u kojima se mjerilo znojenje kod starijih i mlađih ljudi, a prati se fizikalne zakone kako bi se predvidjelo kako se toplina prenosi iz okoliša na ljudsko tijelo. Stručnjaci koje je Nature konzultirao za svoj tekst kažu kako je razlika u tome što u istraživanju koje rade australski znanstvenici s Ollijem Jayem na čelu u svoj rad uračunavaju fiziologiju, što njihov model čini najboljim koji trenutačno postoji. Inače modeli koji nastoje rastumačiti odgovor tijela na visoke vanjske temperature najviše proučavaju ponašanje mladih ljudi u hladu, no ovdje se nastoji istražiti otpornost za najveće dobne skupine kao i pod različitim tjelesnim opterećenjima. Rezultati koje su dobili bitno su drugačiji, kod mladih je rezultat između 26 i 34 Celzijeva stupnja, dok je kod starijih od 21 do 34 stupnja. I to je ipak različito od dosad izmjerenih fiksnih 35 stupnjeva.
Stručnjaci ističu kako ovo istraživanje sugerira da su granice preživljavanja niže kada su ljudi izloženi suncu nego kada su u sjeni te za osobe starije od 65 godina u usporedbi s onima u dobi od 18 do 40 godina. Tim je također upotrijebio model za definiranje granica životnih uvjeta u kojima stariji i mlađi ljudi mogu sigurno obavljati zadatke kao što su posao za radnim stolom, hodanje, penjanje stepenicama, ples i dizanje utega.
VEZANI ČLANCI:
Postoji i jedna konkretna korist od ovog istraživanja, a to je način na koji se može rashladiti dijete u kolicima. Na bebu treba staviti pokrov od muslina, ali je još bolje ovlažiti ga pa će se na taj način kolica rashladiti i do 5 Celzijevih stupnjeva. Konačan je cilj pomoći ljudima da prebrode vrućine koje vjerojatno ni iduće godine neće biti ništa lakše podnositi, već samo teže.
– Kad sam prvi put došao u Sydney, zapravo sam sâm sebi onemogućio kvalitetan rad. Postojala je tek stara komora koja nije baš dobro funkcionirala, a imao sam oko 16.500 australskih dolara početnih sredstava. Imali smo sreće što smo uspjeli prikupiti dovoljno sredstava i ostvariti dobar temelj u ovom području istraživanja – kaže Ollie Jay.
Izgleda da od svega rade dobar posao jer su zimus predstavili HeatWatch, aplikaciju koja na personaliziran način upozorava na osobne granice izloženosti visokim vanjskim temperaturama. – Brojni su čimbenici koji ljude čine osjetljivijima na toplinu, uključujući njihovu dob, postojeća medicinska stanja kao što su kardiovaskularne bolesti i lijekovi te stvari poput vrste aktivnosti ili posla koji obavljaju i onoga što nose – rekao je tada Jay.
>>> FOTO Građani se pokušavaju rashladiti od vrućine na razne načine
HeatWatch omogućuje korisnicima unos personaliziranih informacija za procjenu njihova individualnog rizika od vrućine, kao i mogućnost stvaranja individualiziranih profila za druge članove obitelji. Aplikacija također služi kao platforma za isporuku jeftinih i jednostavnih znanstveno utemeljenih strategija koje ljudi mogu koristiti kako bi ostali rashlađeni. Ovisno o uvjetima, to može uključivati nošenje lagane odjeće, korištenje raspršivača za vlaženje kože, upotrebu ventilatora ili čak aktivno gašenje ventilatora ako su uvjeti prevrući. Aplikacija koristi vremenske podatke otvorenog izvora za okoliš kako bi predvidjela rizik od vrućine prema lokaciji – uz napomenu da predgrađa diljem Sydneyja mogu iskusiti dramatično različite uvjete istog dana ne samo zbog temperature, već i brzine vjetra, relativne vlažnosti i Sunčeva zračenja.
>>> FOTO Znate li da kroz Hrvatsku protječe najhladnija rijeka na svijetu, evo o kojoj je riječ
