Hoće li optužnica protiv Tomislava Tolušića, jednog u nizu bivših ministara Andreja Plenkovića koji se našao u problemu s pravosuđem, postati pravomoćna, možda se dozna već danas. Naime, na zagrebačkom Županijskom sudu održava se sjednica optužnog vijeća na kojoj će se raspravljati o optužnici koju je u prosincu lani protiv Tolušića i Željka Ferenca podigao Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Tereti ih se za subvencijsku prevaru i zloporabu položaja i ovlasti povezane s projektom izgradnje vinarije i sadnje vinograda što je bilo sufinancirano sredstvima EU, pri čemu je EU oštećen za oko 400.000 eura. Zbog tih optužbi Tolušić je bio uhićen u srpnju 2022. te je jedno kratko vrijeme bio u istražnom zatvoru.
Tolušić je vlasnik OPG-a i EPPO ga tereti da je u svibnju 2020. Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio prijavu za subvenciju u sektoru vina. Konkretnije radilo se o projektu “Izgradnje i opremanje vinarije”. Vrijednost tog projekta procijenjen je na približno 620.000 eura, s tim da je EU trebao sufinancirati 70 posto tog iznosa. EPPO u optužnici navodi, da je Tolušić u prijavi naveo da ispunjava sve uvjete koji su bili obavezni da bi se na natječaju dobila bespovratna sredstva. Među ostalim, kaže EPPO, Tolušić je u toj prijavi naveo i da ima sredstva potrebna za financiranje projekta za koji se prijavljuje. No pri tome je, tvrdi EPPO, neistinito naveo da će navedeni projekt financirati sredstvima iz kredita jedne banke. Kao dokaz tome, Tolušić je priložio neobvezujuće pismo namjere te banke. No EPPO smatra da je Tolušić znao kako to nije odgovaralo istini jer je i prije podnošenja prijave dobio obavijest iz banke u kojoj se navodilo da njegov OPG ne ispunjava uvjete za odobravanje kredita. Prema EPPO-u, Tolušić je i prije no što je podnio prijavu u kojoj traži bespovratna sredstva od EU, odlučio da će projekt financirati pozajmicom. Problem je što dio tih pozajmica, a EPPO kaže da je riječ o 135.000 eura, nemaju utvrdivo, a samim tim po tužiteljima ni legalno porijeklo. Nadalje, kako bi refundirao troškove koje je financirao primljenim pozajmicama, Tolušić je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio dva zahtjeva za isplatu, a Agencija mu je odobrila i isplatila potporu od 2,9 milijuna kuna, odnosno 396.500 eura.
Osim toga, EPPO tereti Tolušića da je podnio i prijavu za drugi projekt, a nakon što je Agencija raspisala natječaj 2. lipnja 2021.. U tom slučaju radilo se o natječaju za sadnju novih vinograda. Da bi uopće podnio prijavu, odnosno Zahtjev za potporom, Tolušić, odnosno njegov OPG trebali su ispuniti dva osnovana uvjeta i priložiti dokumentaciju da zadovoljavaju te uvjete. Prvi uvjet je bio da je riječ o OPG-u odgovarajuće ekonomske veličine, no EPPO tvrdi da je Tolušić znao da njegov OPG nema traženu ekonomsku veličinu. Pa je prema optužnici problem riješio tako što je umjetno podigao razinu ekonomske veličine svog OPG-a čime je, kaže EPPO, lažno prikazao da njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ispunjava uvjete iz natječaja. Drugi uvjet je bio da se na parcelama OPG-a ne nalazi zasađeni vinograd. EPPO u optužnici tvrdi da je Tolušić činjenicu da je na parceli OPG-a ipak zasađen vinograd namjerno prikrio u Tehnološkom elaboratu. Takav elaborat je potom predao Željku Ferencu, službeniku zaposlenom u Ministarstvu poljoprivrede koji mu je trebao dati pozitivno mišljenje. Ferenc je potom, navodi EPPO, unatoč činjenici da je vinova loza već bila zasađena, na predmetni elaborat dao pozitivno mišljenje. Čime je, prema optužnici Tolušiću omogućio da podnese zahtjev za potporu na navedenom natječaju iako nije zadovoljavao uvjete natječaja. No Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu odbila je potvrditi pozitivno mišljenje koje je Ferenc dao jer se doznalo da na Tolušićevoj parceli već postoji zasađeni vinograd.
VEZANI ČLANCI:
No ni to nije omelo bivšeg ministra, koji je prema optužnici izvadio posađenu vinovu lozu nakon čega je pribavio novi tehnološki elaborat. I u tom je elaboratu, kaže EPPO, ponovno namjerno prikrio da se neće raditi o sadnji novog već o rekonstrukciji postojećeg vinograda. Elaborat je s neistinitim izračunom ekonomske veličine priložio novom zahtjevu za dobivanje subvencije u iznosu od oko 200.000 eura. EU je od tog iznosa financirala 85 posto, no Tolušić na koncu te novce ipak nije dobio jer, kaže, EPPO, nakon provedenog postupka administrativne kontrole, Agencija mu iz proceduralnih razloga tražena sredstva nije odobrila. Kako je ta sadnja i čupanje vinograda izgledala, sam je Tolušić opisao u svojoj obrani.
- Nakon što sam izgradio vinariju, logičan je slijed bio da zasadim vinograd. U listopadu 2020. kupio sam sadnice, a optimalno vrijeme za sadnju je bilo u travnju 2021. No bio je kaos u vinariji jer sam taman počeo proizvoditi i prodavati svoje vino, pa sam sadnice zasadio između 10. i 12. lipnja 2021., van svih rokova. Kako je u srpnju bila suša, vinograd je propao. Zasadio sam vinograd na više parcela, na većoj je 50 posto sadnica propalo, na jednoj drugoj propalo je između 40 i 50 posto sadnica, a na trećoj oko 90 posto sadnica. Bilo mi je jasno da vinograd neće preživjeti zimu, isključivo zbog moje gluposti jer je vinograd loše bio posađen, a ni gnojidbu nisam odradio kako je trebalo. Dosađivanje novih sadnica nije dolazilo u obzir jer mi ih je trebalo 13.000. Nasad koji sam podigao za mene uopće nije bio vinograd, već propali vinograd, odnosno drača. Pa sam ga odlučio izmlačiti odnosno iščupati. Taj je vinograd vidjelo mnogo ljudi, političara i novinara i nikako nisam mogao zatajiti da sam ga zasadio. U međuvremenu je bio raspisan natječaj pa sam se ja na njega odlučio prijaviti jer je vinograd kojeg sam zasadio propao. Kada sam predao tehnološki elaborat, vinograd koji sam posadio u lipnju 2021. još nisam bio izmlačario, no za mene taj vinograd nije postajao, pa njegovo postojanje nisam naveo u elaboratu - kazao je u obrani Tolušić.
Osim problema s EPPO-om, Tolušić ima problema i s USKOK-om. jer su ga oni optužili u aferi "Po babi i po stričevima". Tamo su mu suoptuženici bivši Plenkovićevi ministri Darko Horvat, Josip Aladrović i Boris Milošević. Optužnica nije pravomoćna jer je obrana tražila izdvajanje neki dokaza kao nezakonitih. Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda im je zahtjev odbilo, no nakon žalbe spis će se ponovo vratiti optužnom vijeću jer Viski kazneni sud (VKS) traži da se pojedinačno objasni svaki od tristotinjak dokaza i zašto se misli da su (ne)zakoniti. Optužno vijeće je u veljači ponovo zaključilo da je riječ o zakonitim dokazima pa se sada čeka što će reći VKS. U toj optužnici USKOK tereti Horvata da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, s Anom Mandac, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran. Što se tiče Miloševića i Tolušića, oni se terete da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani. Aladrovića se tereti da je 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) urgirao za dva nezakonita zapošljavanja. Osim bivših Plenkovićevih ministra bile su optužene još četiri osobe. No tri su priznale krivnje i nagodile se s USKOK-om, pa će bivšim ministrima na optuženičkoj klupi, kako sada stvari stoje, društvo raditi još Damir Juzbašić.
GALERIJA Svjetski poznata plaža u Istri postaje opasna za turiste: Ne pomažu ni brutalne kazne
